Svijet

Situacija između Ukrajine i Rusije nikad napetija i kompliciranija. Evo šta do sada znamo

Tenzije između Ukrajine i Rusije su na najvišem novou u posljednjih nekoliko godina, a izvještaji o gomilanju ruskih trupa u blizini granice s Ukrajinom podstiNču strah od namjera Moskve.

Ukrajina upozorava da Rusija pokušava destabilizirati zemlju prije bilo kakve planirane vojne invazije. Zapadne sile su proteklih sedmica više puta upozoravale Rusiju na dalje agresivne poteze protiv Ukrajine.

Kremlj negira da planira napad i tvrdi da podrška NATO-a Ukrajini – uključujući povećane isporuke oružja i vojnu obuku – predstavlja rastuću prijetnju za njen zapadni dio.

Slika je komplikovana – ali CNN je raščlanio ono što se dešava i ono što trenutno znamo.

Analizu CNN-a prenosimo u cijelosti:

Kakva je trenutna situacija na granici?

Sjedinjene Države i NATO su posljednjih sedmica opisali pokrete i koncentracije trupa u Ukrajini i oko nje kao “neobične”.

Prošlog mjeseca, satelitske fotografije otkrile su ruski ‘vojni hardver’ – uključujući samohodne topove, borbene tenkove i borbena vozila pješadije – u pokretu na poligonu otprilike 186 milja (300 km) od granice. Ali malo drugih informacija je objavljeno u javnosti kako bi podržale tvrdnje zapadnih sila o povećanju prijetnje.

Ukrajinski tenkovi

Mnoge ruske vojne baze nalaze se na zapadu ogromne zemlje – pravca iz kojeg historija sugerira da će najvjerovatnije doći bilo kakve prijetnje. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je 1. decembra da je započelo “redovne” zimske vojne vježbe u svom južnom regionu, čiji delovi graniče sa Ukrajinom. U vježbama učestvuje više od 10.000 vojnika, saopćilo je ministarstvo.

U međuvremenu, istočne ukrajinske regije Donjeck i Lugansk koje graniče s Rusijom, područje poznato kao Donbas, pod kontrolom su separatista koje podržava Rusija od 2014. Ruske snage su također prisutne u toj oblasti, koju Ukrajina naziva “privremeno okupiranim teritorijama”, iako Rusija to poriče.

Linije fronta sukoba jedva da su se pomjerile za pet godina, ali su česti sukobi manjih razmjera i snajperski napadi. Rusija je bila ljuta kada su ukrajinske snage u oktobru prvi put rasporedile borbeni dron turske proizvodnje kako bi napali položaj koji drže proruski separatisti.

Rusija takođe ima snage koje broje desetine hiljada u svojoj ogromnoj pomorskoj bazi na Krimu, ukrajinskoj teritoriji koju je anektirala 2014.
Poluostrvo Krim, koje se nalazi na jugu Ukrajine, sada je povezano drumskim mostom s kopnom Rusije.

Kakva je historija sukoba između Ukrajine i Rusije?

Tenzije između Ukrajine i Rusije, obje bivše sovjetske države, eskalirale su krajem 2013. zbog značajnog političkog i trgovinskog sporazuma s Evropskom unijom. Nakon što je proruski tadašnji predsjednik Viktor Janukovič prekinuo pregovore – navodno pod pritiskom Moskve – višesedmični protesti u Kijevu prerasli su u nasilje.

Zatim je u martu 2014. Rusija anektirala Krim, autonomno poluostrvo na jugu Ukrajine sa snažnom ruskom lojalnošću, pod izgovorom da brani svoje interese i interese građana koji govore ruski. Prvo, hiljade vojnika koji govore ruski, nazvani “mali zeleni ljudi”, a kasnije oni koje je Moskva priznala kao ruske vojnike, izlili su se na poluostrvo Krim. Za nekoliko dana, Rusija je završila svoju aneksiju referendumom koji su Ukrajina i većina svijeta ocijenili nelegitimnim.

Ubrzo nakon toga, proruski separatisti u ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk proglasili su svoju nezavisnost od Kijeva, što je izazvalo višemjesečne teške borbe. Uprkos tome što su Kijev i Moskva potpisali mirovni sporazum u Minsku 2015. godine, uz posredovanje Francuske i Njemačke, došlo je do ponovljenih kršenja primirja.

Prema posljednjim podacima UN-a, bilo je više od 3.000 smrtnih slučajeva civila u istočnoj Ukrajini od marta 2014. godine.
Evropska unija i SAD uvele su niz mjera kao odgovor na ruske akcije na Krimu i u istočnoj Ukrajini, uključujući ekonomske sankcije usmjerene na pojedince, subjekte i specifične sektore ruske ekonomije.

Kremlj optužuje Ukrajinu za podsticanje tenzija na istoku zemlje i za kršenje sporazuma o prekidu vatre iz Minska.

Kakav je stav Rusije?

Vladimir Putin, predsjednik Rusije

Kremlj je više puta negirao da Rusija planira invaziju na Ukrajinu, ističući da Rusija ne predstavlja prijetnju nikome i da zemlja koja premješta trupe preko svoje teritorije ne bi trebala biti razlog za uzbunu.

Moskva vidi rastuću podršku NATO-a Ukrajini – u smislu naoružanja, obuke i osoblja – kao prijetnju vlastitoj sigurnosti. Također je optužila Ukrajinu da povećava broj svojih vojnika u pripremi za pokušaj ponovnog preuzimanja regiona Donbasa, što je Ukrajina negirala.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je na posebne pravne sporazume koji bi isključili bilo kakvo dalje širenje NATO-a na istok prema ruskim granicama, rekavši da Zapad nije ispunio svoja ranija verbalna uvjeravanja.

Putin je također rekao da će NATO, koji u Ukrajini raspoređuje sofisticirano oružje, poput raketnih sistema, preći “crvenu liniju” za Rusiju, zbog zabrinutosti Moskve da Ukrajinu sve više naoružavaju sile NATO-a.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je prošlog mjeseca da oružje i vojne savjetnike Ukrajini već isporučuju SAD i druge zemlje članice NATO-a. “A sve to, naravno, vodi daljem zaoštravanju situacije na graničnoj liniji”, rekao je on.

Ako SAD i njeni saveznici iz NATO-a ne promijene kurs u Ukrajini, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da Moskva ima “pravo da bira načine da osigura svoje legitimne sigurnosne interese”.

Kakvo je gledište Ukrajine?

Ukrajinska vlada insistira na tome da Moskva ne može spriječiti Kijev da gradi bliže veze s NATO-om ako želi.

“Rusija ne može spriječiti Ukrajinu da se približi NATO-u i nema pravo da ima bilo kakvu riječ u relevantnim diskusijama”, navodi Ministarstvo vanjskih poslova u izjavi za CNN, kao odgovor na ruske pozive NATO-u da zaustavi svoje širenje na istok.

“Svaki ruski prijedlozi da se s NATO-om ili SAD razgovara o bilo kakvim takozvanim garancijama da se Alijansa neće širiti na istok su nelegitimni”, dodaje se.

Ukrajina insistira da Rusija nastoji destabilizirati zemlju. Sam predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je nedavno da je otkrivena zavjera državnog udara u koju su uključeni Ukrajinci i Rusi.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba upozorio je da bi planirani državni udar mogao biti dio plana Rusije prije vojne invazije.

“Vanjski vojni pritisak ide ruku pod ruku sa domaćom destabilizacijom zemlje,” rekao je on.

Tenzije između dvije zemlje su pogoršane produbljivanjem ukrajinske energetske krize za koju Kijev vjeruje da je Moskva namjerno izazvala.

Istovremeno, vlada Zelenskog suočava se s izazovima na mnogim frontovima. Popularnost vlade je stagnirala usred višestrukih domaćih političkih izazova, uključujući treći talas zaraze Covid-19 u poslednjih nekoliko sedmica i ekonomiju koja se bori.

Ukrajinska vojska

Mnogi ljudi su također nezadovoljni što vlada još nije ispunila obećane beneficije i okončala sukob na istoku zemlje. U Kijevu su održani antivladini protesti.

Šta kaže NATO?

Generalni sekretar Jens Stoltenberg rekao je da će “za Rusiju biti visoka cijena” ako još jednom napadne Ukrajinu, partnera u NATO-u.

“Imamo širok spektar opcija: ekonomske sankcije, finansijske sankcije, politička ograničenja”, rekao je Stoltenberg u intervjuu za CNN.

Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2014. godine, NATO je povećao svoju odbranu “sa borbenim grupama spremnim za borbu u istočnom dijelu alijanse, u baltičkim zemljama, u Latviji… ali i u regionu Crnog mora”, rekao je Stoltenberg.

Ukrajina nije članica NATO-a, pa stoga nema iste sigurnosne garancije kao članice NATO-a.

Ali Stoltenberg je ostavio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a, rekavši da Rusija nema pravo da kaže Ukrajini da ne može težiti članstvu u NATO-u.

Šta kažu Sjedinjene Države?

SAD i njihovi saveznici iz NATO-a imaju “duboku zabrinutost” u vezi sa “agresivnim stavom” koji je nedavno zauzela Rusija prema Ukrajini, strateškom savezniku SAD, rekao je državni sekretar Antony Blinken na samitu OSCE-a u Švedskoj.

On je ranije rekao da Rusija gomila borbene trupe duž ukrajinske granice i da uspostavlja kapacitete za invaziju u kratkom roku, ako želi Blinken je upozorio Rusiju da “svaka obnovljena agresija može izazvati ozbiljne posljedice”.

Bidenova administracija također razmatra slanje vojnih savjetnika i nove opreme, uključujući oružje, u Ukrajinu kako bi pripremila saveznike za moguću rusku invaziju, rekli su za CNN u novembru više izvora upoznati s razmatranjima.
Obamina administracija bila je iznenađena kada je Rusija napala Krim 2014. i podržala pobunu u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas. Američki zvaničnici kažu da su odlučni da ih ne uhvati još jedna ruska vojna operacija.

“Naša je zabrinutost da bi Rusija mogla napraviti ozbiljnu grešku u pokušaju da ponovi ono što je preduzela još 2014. godine, kada je okupila snage duž granice, prešla na suverenu ukrajinsku teritoriju i učinila to lažno tvrdeći da je bila isprovocirana”, rekao je Blinken u novembru.

Koji su drugi faktori u igri?

Još jedan veliki problem se vrti oko snabdijevanja energijom. Ukrajina vidi kontroverzni gasovod Sjeverni tok 2 – koji povezuje isporuke ruskog gasa direktno sa Njemačkom – kao prijetnju sopstvenoj sigurnosti.

Sjeverni tok 2 jedan je od dva naftovoda koje je Rusija postavila pod vodom u Baltičkom moru, pored svoje tradicionalne kopnene mreže plinovoda koja prolazi kroz istočnu Evropu, uključujući Ukrajinu.
Kijev na gasovode preko Ukrajine gleda kao na element zaštite od invazije Rusije, budući da bi svaka vojna akcija potencijalno mogla poremetiti vitalni protok gasa u Evropu.

Vježbe ukrajinske vojske

Analitičari i američki zakonodavci izrazili su zabrinutost da će Sjeverni tok 2 povećati evropsku ovisnost o ruskom gasu i da bi mogao omogućiti Moskvi da selektivno cilja na zemlje kao što je Ukrajina sa prekidima energije, bez šireg poremećaja u isporuci Evrope.

Zaobilaženje istočnoevropskih zemalja takođe znači da bi te nacije bile lišene unosnih tranzitnih taksi koje bi Rusija inače plaćala.

U maju 2021. Bidenova administracija odustala je od sankcija kompaniji koja stoji iza Sjevernog toka 2, dajući joj zeleno svjetlo. Američki zvaničnici kažu da je taj potez bio u interesu američke nacionalne sigurnosti, jer se nastojalo obnoviti narušeni odnosi s Njemačkom.

SAD su prošlog mjeseca uvele nove sankcije entitetu povezanom s Rusijom i brodu povezanom sa Sjevernim tokom 2. Neki američki senatori pozvali su na uvođenje dodatnih sankcija kako bi spriječili Rusiju da koristi gasovod kao oružje; Ukrajina je također pozvala na strože mjere.

“Vidimo različite načine kako bi ovaj projekat trebalo spriječiti da bude naoružan od strane Rusije. Razlikujemo se kada je riječ o obimu i količini sankcija potrebnih za zaštitu Evrope od Sjevernog toka 2”, rekao je Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova, za CNN.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare