Veća izdvajanja za odbranu mogla bi ugroziti kreditne rejtinge evropskih članica NATO-a, upozorila je agencija S&P Global, naznačivši da bi rješenje mogle potražiti u izdanju zajedničkog duga.
Evropske zemlje gotovo su udvostručile izdvajanja za odbranu od ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima 2014. godine, ali i dalje u prosjeku izdvajaju manje od dva posto BDP-a, naznačenih u smjernicama NATO-a.
Gotovo dvije trećine vojnog proračuna zapadnog vojnog saveza financira SAD, napominje S&P.
U 2025. evropska potrošnja, mjerena udjelom u BDP-u, iznosit će 1.9 posto BDP-a, u usporedbi s američkih 3.3 posto BDP-a, navodi agencija.
Povećaju li europske zemlje potrošnju na obranu na trenutni NATO-v ponderirani prosjek od 2.67 posto BDP-a, to bi za EU u cjelini značilo povećanje potrošnje za 242 milijarde dolara godišnje, izračunali su.
Povećanjem bi se EU mogla izjednačiti sa SAD-om, Trump traži i više od toga
Evropljani bi je mogli povećati i na 3.3 posto BDP-a i izjednačiti se sa SAD-om ili čak na pet posto BDP-a, kao što traže američki dužnosnici, uključujući predsjednika Donalda Trumpa, što bi za EU značilo dodatna izdvajanja od čak 875 milijardi dolara godišnje, izračunali su u S&P Globalu.
Takvo bi povećanje od vlada zahtijevalo uštedu na drugim proračunskim stavkama, napominju, dodajući da bi alternativa vjerojatno uključivala slabiji kreditni rejting.
Za Njemačku i Francusku izdvajanje protuvrijednosti pet posto BDP-a za odbranu rezultiralo bi povećanjem proračunskog deficita na 4.6 posto odnosno na 8.9 posto.
Rumuniji trenutno prijeti sniženje rejtinga na status špekulativnog ulaganja, a povećanje izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a podiglo bi proračunski deficit na čak 9.5 posto BDP-a, navela je agencija.
Gotovo sve europske zemlje morale bi promijeniti prioritete u potrošnji, a većina njih trenutno muku muči s usporavanjem ekonomskog rasta i sa sve većim troškovima socijalne skrbi zbog starenja stanovništva.
"Političke posljedice smanjivanja socijalne potrošnje da bi se povećala potrošnja na obranu vjerojatno bi bile značajne", upozoravaju u S&P-u.
Moguće je rješenje izdanje zajedničkog duga, smatraju u S&P Globalu, naznačivši da bi izdavatelji mogli biti Evropski mehanizam za stabilnost, Evropska investicijska banka i EU.
