Snimke brojnih ubijenih civila iz grada Buče kod Kijeva na sjeveru Ukrajine povećale su pritisak na Zapad: ne želi se ostaviti nekažnjenima vjerovatne ruske ratne zločine, ali isto tako se ne želi vojno stati na stranu Ukrajine i protiv Rusije – i time postati jedna od strana u sukobu, piše DW.
Izlaz iz te situacije se vidi u intenziviranju postojećih ekonomskih i finansijskih transakcija: „Mi ćemo s našim saveznicima u idućim danima usvojiti nove mjere", rekao je savezni kancelar Olaf Scholz u nedjelju u Berlinu. „Predsjednik Putin i oni koji ga podržavaju će osjetiti posljedice."
Već sad su inozemni bankovni računi Vladimira Putina i njegovih brojnih bliskih saradnika „zamrznuti", na snazi je zabrana izvoza za proizvode iz sektora visokih tehnologija, neke ruske banke su odsječene od međunarodnog platnog prometa, ruskim avionima je zabranjen ulazak u evropski zračni prostor, a brodovima iz Rusije zabranjen je pristup evropskim lukama.
Koje sankcije dolaze u obzir osim navedenih? I koliko smisla one imaju?
Dodatne sankcije "iznimno teške"
"Preostalo je još relativno malo toga”, kaže David Sirakov, direktor Atlantske akademije savezne zemlje Rheinland-Pfalz. Bit će „iznimno teško etablirati dodatne sankcije koje ne bi osjetljivo pogodile one koji sankcioniraju, dakle Zapad i pogotovo Njemačku. To se prije svega tiče opskrbe plinom", kaže Sirakov.
Po pitanju plina savezna je vlada unutar Evropske unije – kočničar. Tri baltičke zemlje, Estonija, Litva i Latvija, već su 1. aprila kompletno obustavile uvoz plina iż Rusije. Trenutno svoje potrebe pokrivaju uz pomoć plinskih rezervi koje su uskladištene u Latviji. U maju će baltičke zemlje preko jednog novog plinovoda biti priključene na evropsku plinsku mrežu. U Njemačkoj se postupa na drugačiji način: najprije se želi osigurati alternativne načine opskrbe i to na duži rok, a tek onda otkazati isporuke plina iz Rusije.
Njemačka hemijska industrija upozorava na posljedice sankcija koje se tiču ruskog plina: „Svaki kilovat-sat, svaka tona prirodnog plina koja bude nedostajala u hemijskoj proizvodnji, u odgovarajućoj mjeri reducira i produkciju u drugim poduzećima”, kaže Jörg Rothermel iz Udruženja hemijske industrije (VCI). Bez dovoljnih količina plina moguća je nestašica ljepila, lakova i boja, dodaje on. Ali i problemi u opskrbi specijalnim plastikama, te umjetnim gnojivom koje se koristi u poljoprivredi i proizvodnji prehrambenih namirnica, napominje Rothermel.
Sankcije protiv Gazpromove banke?
Ključnu ulogu u realizaciji poslova vezanih uz opskrbu energentima igraju finansijski instituti poput Gazprombanke. Velika Britanija je već u martu sankcionirala Gazprombanku, na listama EU ta se banka za sada ne pojavljuje. Jörg Krämer, glavni ekonomist njemačke banke Commerzbank, smatra da bi se trebalo odustati od tog poteza: „Zapad bi time naškodio sam sebi, u slučaju da se sankcionira sve ruske banke to bi značilo da zapadni uvoznici plina svoje račune više ne mogu plaćati novčanim transakcijama.”
Većina velikih ruskih banaka je na temelju EU-sankcija „izbačena” iż sustava međunarodnog platnog promet Swift, preko kojeg se i odvijaju te transakcije. Gazpromova banka je ciljano izuzeta od tog poteza.
Gazprombanka igra važnu ulogu u direktivi Kremlja koja je stupila na snagu s prvim danom ovog mjeseca – ruski plin se sada mora plaćati u ruskim rubljima. Opskrbljivači plinom u Njemačkoj i u Evropi energiju plaćaju doduše i dalje u eurima ili dolarima. A onda se taj novac preko Gazprombanke u rubljima prebacuje na račune koncerna Gazprom, koji nadzire najveći dio ruskog plinskog sektora.
Neki promatrači argumentiraju da Gazprombanka na taj način preuzima ulogu Ruske središnje banke, koju je Zapad sankcionirao. Drugi pak kažu da se time ustvari gotovo ništa ne mijenja. Među njima je i glavni ekonomist Commerzbanke. Ranije su devize bile kod Gazproma, a sad su kod Gazprombanke, kaže Krämer. "To nije baš neka velika razlika u sistemu u kojem se devize po naredbi može i centralizirati.”
Sankcije u tehnološkom sektoru?
Osim finansijskog tržišta, planira se ponovno baciti pogled i na sektor tehnološke robe, najavio je u nedjelju njemački ministar privrede Robert Habeck. Politolog Sirakov smatra da u tom sektoru postoje sigurno određene mogućnosti pojačavanja sankcija, ali i dodaje da su mnoge branše u Rusiji ionako već blokirane – jer poduzeća zbog finansijskih transakcija više ne mogu naručivati proizvode iz inozemstva.
Tako se može čitati izvještaje o tvornicama tenkova koje zbog sankcija ne mogu dobavljati potrebni materijal i zato moraju obustaviti produkciju. Pitanje je vremena, kaže Sirakov, „kada će i druge firme i drugi proizvodni procesi u ruskoj industriji naoružanja biti pogođeni postojećim sankcijama".
Njemačka je u ponedjeljak 40 ruskih diplomata proglasila „nepoželjnim osobama" i odlučila ih protjerati. Poduzimanje određenih akcija protiv konkretnih osoba, dakle ciljano blokiranje ulaska ili zamrzavanje bankovnih računa osoba iz Putinovog okruženja, igraju pritom ipak podređenu ulogu. Mogući su i neki dodatni potezi u pogledu sankcija, kaže Sirakov: „Ali kad se radi o stvarima koje idu dalje od već usvojenih mjera, o stvarima koje bi vodstvo u Moskvi doista zaboljelo, tu baš i nema puno manevarskog prostora, čini mi se."
