Ruski predsjednik Vladimir Putin je u utorak doživio jedan od najvećih poraza od početka invazije na Ukrajinu.
Naime, u utorak je, nakon višemjesečnih napora i zvanično postala nova članica NATO pakta. Time Putin dobija na ono čega se pribojavao - 1.340 kilometara granice sa najmoćnijom vojnom Alijansom na svetu.
Putin: Odluka izazvala gnjev
Trebalo bi podsjetiti na to da je Putin invaziju na Ukrajinu pokrenuo upravo zbog širenja NATO-a na istok Evrope.
Sada se, ulaskom Finske u NATO, ukupna dužina granice između Rusije i zapadne vojne Alijanse – udvostručila, prenosi Nova.rs.
Očekivano, odluka o pristupanju izazvala je gnjev Kremlja. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopćilo je da će ulazak Finske u NATO negativno utjecati na odnose Moskve i Helsinkija.
Navodi da će Rusija biti prinuđena da preduzme kontramjere. One uključujući i mjere vojno-tehničkog karaktera "da bi odagnala prijetnje za sopstvenu nacionalnu sigurnost“.
U saopćenju se ocjenjuje da ulazak Finske u NATO predstavlja raskid sa „mudrom tradicijom“ neutralnosti te zemlje.
Dodaje se da će Finska postati "samo jedna od malih država članica koje ni o čemu ne odlučuju“.
"Ishitrena odluka"
"Sigurni smo da će ovoj ishitrenoj odluci finskih vlasti, koja je donijeta bez referenduma i dubinske analize posljedica članstva Finske u NATO, suditi historija“, zaključuje se u saopćenju.
Ipak, razlog burne reakcije, u kojoj je primjetan i strah Moskve, nisu samo vojnici koji će osiguravati granicu. Naime, odgovor leži u poluostrvu Kola na krajnjem sjeverozapadu Rusije. Kola se gotovo u cijelosti nalazi unutar Arktičkog kruga.
Zapadna četvrt poluostrva Kola jedna je od najgušćih riznica nuklearnog oružja na cijeloj planeti: ruska arktička flota u luci Murmansk ima svoje baze nuklearnih ledolomaca. U blizini su i brojne baze nuklearnih podmornica naoružanih interkontinentalnim bojevim glavama koje doslovno mogu da dohvate drugu stranu planete.
Povrh toga, na poluostrvu je i gusta mreža avio baza ruske vojske, sa strateškim nuklearnim bombarderima dugog dometa kao što su Tupoljevi Tu 160, Tu 122N i Tu 95.
Vojno prisustvo
Poluostrvo ima i raznu drugu vojnu imovinu i masovno stacioniranu vojsku. Čuvaju se i ogromna rudna bogatstva poluostrva, od rudnika nikla i bakra, pa do hidroelektrana i ribarske industrije.
Problem Rusije je nevolja u slaboj povezanosti cijelog ovog izuzetno važnog područja sa ostatkom zemlje.
Kompletno poluostrvo Kola sjedinjeno je sa maticom tek jednom jednim putem i jednom željezničkom prugom.
Od Murmanska prema račvanju iznad Sankt Peterburga vodi oko 700 kilometara dug put koji je u dosadašnjim geopolitičkim okolnostima bio prilično siguran.
NATO snage mogle bi potencijalno da ga ugroze tek sa sjevera, iz Norveške. No, ta polazna pozicija ne obećava zbog manje od 30 kilometara ulazne pogranične širine.
Međutim, ulaskom Finske u NATO sigurnosna ravnoteža ruskog poluostrva se urušava. Cijela ova teritorija po dužini finske granice postaje teritorija koju je praktično nemoguće braniti.
Snage Sjevernoatlanskog saveza iz Finske sutra mogu presjeći ruski put do Murmanska na barem stotinu mjesta. Bilo bi ga vrlo teško osigurati i sa više od milion vojnika.
Podsjetimo, ova neizvjesnost mučila je Moskvu prilično dugo s obzirom na to da je put Helsinkija ka pridruživanju u NATO trajao oko godinu. Ceremonija se poklapa sa 74. godišnjicom osnivanja NATO alijanse 1949. godine.
