U Turskoj se sve češće otkazuju koncerti umjetnika koji nisu na liniji Erdogana i turske vlade. Iza toga najčešće stoje islamističke i nacionalističke grupe, piše Deutsche Welle.
Užitak, izlječenje, umjetnost… To su obećali organizatori Festivala aromaterapije u gradu Balikesiru na sjeverozapadu Turske. Tri dana su posjetitelji mogli isprobati zdrave delicije iz regije, saznati više o ljekovitosti biljaka i prirode na seminarima i dati sebi oduška na koncertima u večernjim satima. A onda je, na samom vrhuncu manifestacije, iznenada otkazan koncert poznate pjevačice Hande Yener.
Prije toga je ova turska pop-zvijezda napadnuta na internetu od strane islamističkih i ultranacionalističkih grupa. Njihovi pripadnici pišu: "Ova 50-godišnjakinja je nemoralna, kako je mogla nastupiti?"
Hande Yener je sa slobodnim scenskim outfitom i podrškom LGBTQ zajednici već dugo omražena u tim krugovima.
Islamisti i ultranacionalisti su htjeli spriječiti ne samo održavanje koncerta, već i cijelog festivala. U saopćenju 26 provladinih islamističkih i ultranacionalističkih udruženja i zaklada vlasti su pozvane da u potpunosti zabrane "festivale ove vrste". Oni tvrde da ovakvi kulturni događaji potiču ljude na nemoral, moralno zastranjivanje, upotrebu alkohola i droga, pobunu i nerede.
Pjevačica Hande Yener, koja se do sada suzdržavala od kritika vlasti, potvrdila je da je njen koncert zabranjen pod pritiskom ovih grupa. U objavi na društvenim mrežama napisala je da će nastaviti nastupati sa svom svojom energijom i ljubavlju. Aludirajući na to koliko ju je otkazivanje duboko razočaralo i povrijedilo, dodala je: "Uzajamno ćemo liječiti jedni druge."
Prije koncerta Hande Yener otkazani su i nastupi brojnih drugih umjetnika. Prema navodima Platforme za praćenje slobode umjetnosti (SÖZ) ovakve pojave su se posebno intenzivirale tokom prošle godine. U prvoj polovici ove godine 27 umjetnika je bili žrtva kampanja mržnje, prijetnji ili napada, a najmanje 14 koncerta odnosno manifestacija je zabranjeno. Prema SÖZ-u pokrenute suistrage i sudski postupci protiv 37 umjetnika. U istom razdoblju ubijen je i ulični muzičar Cihan Aymaz.
Žene i umjetnici iz LGBT-populacije najčešće na meti
Umjetnice su češće pogođene neprijateljstvima nego njihove muške kolege. LGBTQ umjetnici također sve više postaju žrtve nemilosrdnih kampanja mržnje.
To je slučaj i kod popularnog pjevača Mabela Matiza, koji je poznat i kao tekstopisac. On doživljava brojne napade od kada je prije godinu dana objavio video za pjesmu "Karakol" (u prijevodu: policijska stanica). Zbog implicirane ljubavne priče između dva muškarca, islamističke i nacionalističke grupe proglasile su ga metom za odstrel. U junu su mu otkazana još dva koncerta.
Većina gradova koji zabranjuju takve događaje je u rukama Erdoganove vladajuće stranke AKP. Ako su gradonačelnici iz opozicije, onda guverneri preuzimaju inicijativu i zabranjuju ovakve koncerte - iz navodno sigurnosnih razloga.
Zabrane koncerta i manifestacija u Turskoj zapravo nisu novost. Samo su u prošlosti više bile ograničene na kurdske umjetnike. Krug "nepoželjnih" umjetnika drastično se proširio u proteklih godinu dana.
Masovne zabrane počele prije godinu dana
Posjetitelji koncerata su prošle godine bili vrlo sretni kada su bile ukinute mjere za sprečavanje širenja pandemije. A onda je u proljeće došla prva zabrana. Poznati Anadolu festival nije se smio održati u univerzitetskom gradu Eskisehiru. Uslijedile su daljnje zabrane i otkazivanje festivala i koncerata. To traje do danas.
Okolnosti koje prethode zabranama su često identične. Najprije islamističke ili ultranacionalističke udruge ili bratstva pokreću klevetničku kampanju protiv određenog umjetnika ili manifestacije. Umjetnika se difamira. Zatim se prigovara zbog konzumacije alkohola i zajedničkog slavlja žena i muškaraca te se sugerira kako ovakvi događaji dovode do moralnog zastranjivanja i narušavanja ugleda porodice. Nakon toga se vrši pritisak na organizatore i gradske uprave. Službenim žalbama policiji pritisak se još više pojačava.
Pozivi na "halal proslave"
Za Burhana Sesena, pjevača i predsjednika udruženja muzičara MÜYOBIR, zabrane i otkazivanja su proizvoljne kazne za glazbenu scenu koja pati zbog teške privredne krize. Prema njegovim riječima, više od milion ljudi radi u festivalskoj industriji.
"Svatko ko poziva na zabranu festivala i koncerata ugrožava budućnost ovih ljudi“, kritizira Sesen.
On također smatra kontradiktornim to što turski predsjednik Erdogan s jedne strane traži približavanje njegove zemlje Europskoj uniji, dok s druge strane provladine grupe inzistiraju na provedbi neke vrste „halal proslava".
Neke vjerske grupe traže odvojena mjesta za žene i muškarce na manifestacijama i koncertima. Sesen je začuđen s kakvim argumentima interveniraju te grupe.
"Mladić koji je musliman neće se prestati moliti ili neće početi piti alkohol samo zato što ide na koncert", dodaje Sesen.
Postoje li pravni vakuumi?
Cangül Örnek, politologinja sa Sveučilišta Maltepe, također kritikuje otkazivanje koncerata i manifestacija. Ona trenutnu situaciju komentira riječima da se režim očito toliko udaljio od pravne države da neki ljudi vjeruju kako mogu utjecati na događanja u zemlji po vlastitoj želji. Po njenom mišljenju, određene grupe su se infiltrirale i među sobom podijelile državne institucije. A sama turska vlada, dodaje Cangül Örnek, djeluje kao koalicija različitih vjerskih redova. Zemlja je, zaključuje politologinja, samo na papiru sekularna.
Ona također smatra da bi otkazivanje i zabrana kulturnih događaja mogli pogoršati postojeću kulturnu getoizaciju u Turskoj. Svi bi tada ostajali u svojim krugovima, pribojava se Cangül Örnek i zaključuje: „Posebno se mladi ljudi iz različitih društvenih, političkih i društvenih klasa više ne mogu sastajati, okupljati i razmjenjivati ideje - kao da je između njih podignut zid."
