Turska želi registrirati naziv doner u Evropi kako bi ga mogli koristiti samo oni proizvođači koji se pridržavaju registrirane metode proizvodnje i specifikacija kebaba.
Ako zahtjev bude prihvaćen, samo će se velike ploške govedine i janjetine "vodoravno narezane na debljinu tri do pet milimetara" moći označiti kao doner.
Pileći komadi moći će biti debljine centimetar do dva. Biznis s donerom u Evropi se procjenjuje na oko 3,5 milijardi eura, prenosi Telegram.
Iako se povremeno povezuju shemom zaštićene oznake izvornosti (ZOI) Evropske unije, tradicionalni specijaliteti nisu uključeni u okvir zaštićene oznake geografskog porijekla (ZOZP) – koji osigurava najveći nivo intelektualne zaštite prehrambenih proizvoda u Evropi, piše Euronews
Jača zaštita dodijeljena je samo namirnicama koje se vežu uz određeno geografsko područje, što nije slučaj s tradicionalnom tehnikom pripremanja donera.
Oznake specijaliteta izazvale su kontroverze, poput one kada su Italijani osporili korištenje tradicionalnog izraza prošek za slatko desertno vino proizvedeno u Hrvatskoj jer bi mogao biti u suprotnosti sa zaštićenom oznakom porijekla italijanskog prosecca.
Odluku o prošeku Evropska komisija trebala bi donijeti ove godine. U slučaju donera mogu se očekivati pritužbe turskog susjeda i dugogodišnjeg rivala – Grčke.
"Tvrdi se da je Grčka bila prva zemlja u Evropi u kojoj je doner uveden tokom razmjene ljudi između Turske i Grčke 1922. godine.
Međutim, u Grčkoj je nazvan gyro", navode iz Turske.
Otvorena faza konsultacija trajat će tri mjeseca te zemlje tada mogu osporiti registraciju pokretanjem pitanja intelektualnog vlasništva.
