Područje Južnog oceana smatra se najaktivnijim u smislu komešanja valova.
Posljedica je to idealnih uvjeta za stvaranje onog što smatramo ekstremnim valovima, a koji kada su u pitanju oceani mogu doseći i visine više od 20 metara.
Naime, da bismo dobili čudovišne valove potrebno je zadovoljiti tri čimbenika. Kao prvo i osnovno potreban nam je vjetar, a što je on jači to je i energija koja se prenosi na vodu jača, što rezultira većim valovima.
Kao drugo trebaju nam velike vodene površine, koje su idealan poligon za vjetrove koji se vole razmahati. Južni ocean je sa svojim golemim prostranstvima idealan za formiranje ovakvih monstruma. Uz sve navedeno treba nadodati i kao treći dodatak vjetar koji ne mijenja smjer.
Pomiješamo li ove činjenice dobivamo monstruoznu mješavinu. Da ne bude zabune ekstremni valovi se javljaju i u drugim dijelovima svijeta, no Južni ocean je posebno pogodan za njihovo stvaranje.
Visina vala kao zgrada od 8 spratova
Visina valova mjeri se od vrha do dna vala visokotehnološkim plutačama. Kako plutače snimaju valove svaka tri sata u trajanju od 20 minuta puno tog je prepušteno mašti na volju, a sve to zbog nužne štednje baterija. To znači da podaci kojima raspolažemo nisu potpuni i da je moguće da su propušteni i veći valovi od zabilježenih, piše Povijest.hr.
Dana 8. maja 2018. dogodila se oluja kroja je proizvela ekstremne valove u blizini otoka Campbelli, smještenog oko sedamsto kilometara južno od Novog Zelanda. Izmjerena visina vala iznosila je nevjerojatnih 23,8 metara, što je najveći ikad izmjereni val na južnoj hemisferi. Svojim gabaritima on je usporediv s visinom osmerokatnice. Konkretni je val zasjenio onaj tasmanijski koji je imao visinu od 22,03 metra, a koji je pogodio ovu australsku državu 2012. godine. Kada govorimo o veličini vala onda podrazumijevamo prosjek uzastopnih valova, a ne pojedinačan val. Svi ovi valovi viši od 20 metara su opasni za brodove, pa tako i one najveće poput kruzera.
Klimatske promjene
Jedno od novijih istraživanja pokazalo je da su se ekstremni valovi intenzivirali uslijed klimatskih promjena.
Planet se zagrijava što ima za posljedicu češće oluje koje onda logično produciraju i više ekstremnih valova. Najveći ikad zabilježeni val imao je visinu od 30,5 metara, a zabilježen je na Aljasci. Naime, nakon što je potres pogodio zaljev Lituya 1958. godine formirao se čudovišni tsunami. Ovaj rekord će zasigurno u skoroj budućnosti pasti s trona najvišeg na južnoj hemisferi.
