Grupa od šest planinara iz Bosne i Hercegovine pohodila je ranije ovog mjeseca Julijske Alpe i najviši vrh Triglav 2.864 mn/v. Na višesatnom usponu smjenjivali su se sunce, oblaci, a suočili su se i sa olujnim nevremenom. Ipak, ne kriju emocije te ističu da je ljepotu tog pogleda sa vrha teško opisati riječima ili zabilježiti kamerom.
Za taj pohod odabrali su stazu sa Pokljuke, preko Vodnikovog doma do Kredarice, na visini od 2.550 metara. Odatle su krenuli, narednog dana rano ujutro, prema suncu obasjanim vrhovima prvo na Mali Triglav 2.735 metara, potom preko uskog brida na Triglav 2.864 metra nadmorske visine.
"Smjenjivali su se oblaci, ali 350 metara prije doma Kredarica zapadala je kiša. Vjetar je dodatno otežavao kretanje, a grmljavina i sijevanje pratili su nas sve do prilaza domu Kredarica. A već smo bili umorni, nakon sedam sati hodanja i sa rancima koji teže više od 12 kg. Vodič je odlučio da polazak na vrh bude narednog dana, u ranim jutarnjim satima. Krećemo, spremni za greben, ferratu i završni uspon", naglasila je jedna od sudionica tog pohoda.
Opisuje potom uspon prema vrhu. Ističe da greben pruža čisti adrenalin, svaki korak pažljiviji je od prethodnog, ali bliže vrhu. Vjetar puše cijelo vrijeme na putu do vrha, mijenja vidik pa je na momente pred njima pogled koji oduzima dah, a na momente zaklanja sve osim koraka osobe ispred.
"Grebenom, uz sajlu preko Malog Triglava, izlazak na vrh i njegovo veličanstvo Triglav. Ponosni smo, sretni, zahvalni i tad postajemo svjesni veličine te planine, naših koraka i ponosa Slovenije na Triglav. Ljepotu pogleda sa vrha vjetar je skrivao i otkrivao, teško je opisati riječima ili zabilježiti aparatom. Povratak do Vodnikovog doma je drugim putem, koji vodi preko doma Planika, gdje smo svratili na čaj. I, još jedan pogled na uspon samo sa druge strane, u odnosu na onu koju smo popeli", naglašava.
Do Vodnikovog doma, još u nevjerici da su uistinu i prošli sav taj put, vraćaju se preko livada i kroz botanički vrt 'nedovoljno rječiti da opišemo ljepotu i ponovo svjesni da mi ne osvajamo planine, nego one „osvajaju“ nas'.
Vođa bh. ekipe na tom pohodu Mustafa Mujo Ćutahija za Fenu pojašnjava tehničke detalje i kaže da uspon na Triglav zahtijeva oprezno kretanje, ali najveći dio je obezbjeđen metalnim klinovima i sajlom. Za tog pohoda, iako uz zadivljujuću maglu, imali su pogled na sve strane. Dominira Škarlatica 2.740 m i dolina Mojstrane sa sjevera kao i Dom i Meteorološka stanica na Kredarici, u daljini Mangart i mnogo alpskih vrhova prema Austriji i Italiji.
Ekipi koja je, zajedno sa njim, tada penjala Triglav Ćutahija čestita za uloženi trud i poštivanje planinarske etike. Bio je to, kaže, uspon prepun adrenalina, ali i prilika za upoznavanje planinara iz raznih dijelova svijeta. U ekipi su bili Nadja Softić, Melisa Begić Serdarević, Samir Lokvančić, Lejla Lokvančić i Adis Kulenović. U suradnji sa Planinarskim savezom Slovenije osiguran je za njih smještaj u planinarskim domovima, a neke od fotografija sa tog pohoda na Triglav ustupili su Federalnoj novinskoj agenciji za potrebe ovog teksta.
Mustafa Ćutahija zabilježio je dosad dosta regionalnih uspona (Alpe, Šar planina, Prokletije, Durmitor, Mont Blanc, Damavand), a za 24. juli planira da penje Ararat u Turskoj. I ostali članovi ekipe iskusni su planinari, sa dosta ispenjanih vrhova, pa ni uspon na Triglav nije za njih predstavljao problem.
Triglav je najviši planinski vrh u Sloveniji i Julijskih Alpa - visok je 2.864 metra. Na vrhu Triglava je Aljažev stup, malo sklonište u slučaju vremenske nepogode. Nedaleko od vrha Triglava, 350 m niže, nalazi se planinarski dom Kredarica. Na Kredarici je i meteorološka stanica. Osim Kredarice, na Triglavu nešto niže s južne strane nalazi se i planinarski dom Planika.
