U odvažnom oklopnom napadu na oblast Kursk u Rusiji, ukrajinske oružane snage napredovale su dalje od bilo koje strane u skoro dvije godine. Napad najmanje dvije brigade potpuno je iznenadio Kremlj. Ili je barem pokrenut i zauzeo značajnu teritoriju prije nego što je bilo kakav kontra potez mogao to zaustaviti. Toliko o navodno transparentnim ratištima 21. vijeka, piše Telegraph.
Prednosti iznenađenja u ratu su prolazne, ali čak i nakon četiri dana borbe, ruske snage tek treba da obuzdaju upad. To nije iznenađujuće s obzirom na tanko raširenu odbranu duž ovog dijela granice. Do sada su poslane lokalne neregularne snage i vojni obveznici, a najmanje jedan bataljon reakcionih snaga je očigledno u velikoj mjeri uništen nečim što je izgleda bio raketni napad dugog dometa.
Kijev do sada nije komentarisao svoje ciljeve za ovu novu ofanzivu; potpuno u pravu kada je tako važno držati neprijatelja da nagađa.
Bez obzira na strateško obrazloženje, ovo je značajno ulaganje u snage koje bi potencijalno mogle biti uništene ili odsječene u trenutku kada Ukrajini nedostaje trupa i ne uspijeva da obuzda stabilno rusko napredovanje u Donbasu. To je ogroman porast morala u vrijeme kada je zemlja dostigla najnižu tačku od najranijih dana rata.
Ali, iako je to važno, ne čini se adekvatnim opravdanjem za preuzimanje takvog rizika. U vojnom smislu, ova operacija bi mogla imati za cilj smanjenje pritiska na drugim mjestima na linijama fronta, prisiljavanjem Rusa da prerasporede značajne snage da se izbore s tim, što je možda već u planu.
Neki su takođe spekulisali da bi cilj Kijeva mogao biti da zauzme nuklearnu elektranu Kursk. To bi bila velika nagrada, a rizici od pada sistema bi ozbiljno ometali napore da se ona ponovo preuzme. Ali to je oko 40 km izvan zemlje na kojoj se Ukrajina trenutno bori i gotovo sigurno je van domašaja.
Politička vrijednost ovog upada mogla bi biti veća od bilo koje posebne vojne prednosti. Uspješni protunapadi Ukrajine u oblasti Harkova i oko Hersona 2022. godine podstakli su međunarodnu podršku.
Neuspjeh ljetne ofanzive prošle godine imao je obrnuti efekat, a tome je doprinio rat na Bliskom istoku koji je skrenuo pažnju, ali i resurse sa Ukrajine. Ovaj hrabar manevar mogao bi ponovo osnažiti podršku Zapada, što je najvažnije potencijalno jačanje podrške u oba tabora na izborima u SAD.
Dodatak tome mogla bi biti demonstracija da čak ni upad u ovim razmjerima ne privlači Putinovu odmazdu Zapadu koje su se toliko bojali. Ovo bi moglo ohrabriti Bidena da ublaži ograničenja upotrebe oružja unutar Rusije, što je bila velika prepreka ukrajinskim operacijama. Taj strah smo ponovo vidjeli kada je napad na Kursk počeo i Amerikanci su tvrdili da ih je iznenadio. To je daleko od uvjerljivog s obzirom na blisku integraciju Ukrajine sa NATO-om, kao i kapacitete američkih obavještajnih službi.
Još jedno političko razmatranje moglo bi biti sve više govora o mirovnim pregovorima. Za Ukrajinu okupacija ruske teritorije mogla bi biti jaka zamjena. Međutim, to bi zahtijevalo ukopavanje i zadržavanje na ovom tlu, uključujući rute snabdijevanja, tokom dužeg perioda protiv sve jačih napada sa zemlje i iz zraka. Takav potez iz tog razloga mogao bi biti preran.
Nemamo pojma šta general Oleksandar Sirski, ukrajinski vrhovni komandant, sada može imati u rukavu. Ali kakve god bile vojne i političke namjere, ni on ne može znati ishod. Kako god ova operacija uspjela, Ukrajina je pokazala svijetu da je još uvijek spremna za borbu.
