Direktor Centra za sigurnosne studije u Bosni i Hercegovini Denis Hadžović u intervjuu za Anadolu rekao je da smatra da će rezultati američkih predsjedničkih izbora imati manji značaj za ostatak svijeta.
"Proteklih godina imali smo strah od dolaska Donalda Trumpa u većini zemalja, a sada kako se približava kraj kampanje mislim da je nekako irelevantno za ostatak svijeta ko će pobijediti. Kampanja se vodi na malo neuobičajen način. Vidimo mnoge selebritije, nikada veće donacije za predsjedničke kandidate što upućuje da su ogromni novci u igri za onoga ko bude pobijedio na izborima da li korporacije, da li interesi poput Muska ili određenih grupa, jer je sve to malo više u svijetlu šoubiznisa preraslo nego što je to bio slučaj s prethodnim američkim predsjedničkim kampanjama gdje se znalo usmjerenje. Vidimo da je interes kandidata malo više na unutrašnje probleme, na inflaciju, na poreze, na ekonomiju, a vrlo malo se generalno priča o vanjskoj politici izuzev dva globalna konflikta u Ukrajini i Gazi, odnosno na Bliskom istoku", rekao je Hadžović.
Jedni, kaže, zastupaju više interesa za jedno područje, a manje za drugo.
Klimatske promjene, ističe, ne zauzimaju toliko prostora, odnosno ono što opterećuje globalni sistem sigurnosti, odnosno globalna pitanja.
"Više su se koncentrisali na unutrašnju politiku gdje se vodi borba. Možda i radi toga ostatak svijeta nije pretjerano, odnosno ne pravi paniku ako bi došao Trump kao onaj koji je ipak malo zainteresovan za svjetska dešavanja i vanjska pitanja, jer je malo umanjio prijetnje i očekivanja koje je prije iznosio u odnosu na pitanja koja su i za Evropu i za Kinu osjetljiva. To je prvenstveno taj trgovinski rat i ekonomija koji su bili u fokusu, tako da je malo najobičajnija kampanja i ne toliko uticajna u svijetu koji se kreće i u kojem neće biti međunarodni poredak koji se mijenja, tako da više nije toliki hegemon Amerika u ovom trenutku kao što je to nekada bila", rekao je Hadžović.
On je kazao da se vidi kroz međunarodne organizacije da poredak zasnovan na redu nije više toliko relevantan za svjetsku sigurnost.
"Čak se Ujedinjene nacije u posljednje dvije godine nisu mogle usaglasiti više nego u prethodnih 70 godina oko pitanja, već su prisutna razilaženja. Da ne govorimo o međunarodnim organizacijama poput OSCE-a, Vijeća Evrope pa čak u nekom dijelu i EU i njenog uticaja. Imamo pojavu novih igrača na svjetskoj sceni pa to malo umanjuje značaj ko će biti predsjednik. Tako da i svjetska pažnja jeste usmjerena na to, ali nisu toliko očekivanja ni za Kamalu ni za Trumpa. Vidjet ćemo šta nam donosi utorak. Sada je nekako više prema posjetama, prema iznosima i po pažnji više to sve fokusirano na Ameriku što je možda i normalno, ali prethodni izbori afektirali su i sve odnose na međunarodnoj sceni. U ovom trenutku mislim da to nije toliko slučaj", navodi Hadžović.
Okončanje rata u Ukrajkini
Govorio je i o tome šta Balkan može očekivati od nove vanjske politike SAD-a.
"Prebrodili smo jednom i Trumpa i Bidena. Nije se toliko odrazilo na prilike na Balkanu. Neki, odnosno pojedine zemlje i političari imaju očekivanja, možda kao što su bila i u Bosni i Hercegovini s dolaskom Bidena. Mislili smo da će se sve primiriti, da će riješiti sve naše probleme. Vidimo da smo u istim problemima kao i prije toga. Ali, bile su i neke proslave i očekivanja mnogo veća, posebno od nekih koji ne poznaju toliko američku administraciju koja vrlo teško mijenja svoje stavove. Sada su ta očekivanja obzirom na neke najavljene investicije u Srbiji možda malo veća, preko Granella kao visokopozicioniranog lidera ako dođe do administracije Trumpa. Tako da su možda malo veća očekivanja u Srbiji i kod onih koji su ostvarili neke kontakte i dao malo više neku podršku Srbiji. Ali, kažem ne bih očekivao da se to desi", kaže Hadžović.
Za Balkan je, navodi, vrlo važno kako će se nova administracija postaviti prema Rusiji koja na Balkanu pravi probleme i koja promoviše svoje interese i daje neka svoja viđenja.
"Neki ruski proksi također promovišu malo više te interese koji mogu značiti nešto slično kao što se dešavalo u Ukraijini, da se ta situacija vezano za region i intencije da se priključimo i EU i NATO ne odgovara im u tolikoj mjeri. Tako da će taj odnos prema Rusiji biti veoma bitan za region Balkana. Znamo da je Rusija protiv integracija u NATO ovih preostalih zemalja i zdušno se bori protiv toga. Sve radi putem svojih prijatelja i proksija u regionu da to onemogući. Čak smo nedavno vidjeli izjavu ambasadora Rusije u Crnoj Gori koji je oponirao i pridruživanju zemalja regiona EU tako da je to ono što može biti veoma bitno za region. Za sada su sve zemlje opredjeljenje za evropske integracije i rade na tom putu. Sada ćemo vidjeti kako će se sve to odraziti u odnosu velikih igrača kako bih rekao", ističe Hadžović.
Ukrajina će, kaže, svakako biti jedno od područja koje će biti u fokusu interesa američke administracije.
"Do prestanka sukoba u Ukrajini mora doći, jer bi bilo bolje i za Evropu i za sve da bude Trump na čelu američke administracije. Jer je obećao da će u roku od 24 sata na neki način riješiti taj sukob. Na drugoj strani Kamala i dalje obećava značajnu pomoć Ukrajini što znači da je tu puna podrška odbrani. Ali, to je svakako jedno goruće pitanje i za Evropu i za NATO. Sve te tenzije koje se dešavaju na evropskom tlu uznemiravaju svakoga i mogu dovesti do prelijevanja u ostale dijelove da li Evrope ili Balkana. Svi smo pod tim tenzijama i bilo bi bolje za sve da se što prije taj problem riješi i nađe neki diplomatski način da se rat okonča. Još uvijek vidimo da su strane prilično daleko od tog razvoja situacije. Diplomatske aktivnosti su u toku, vrši se povremena razmjena zarobljenika što znači da diplomatija u jednom segmentu djeluje, ali treba što prije okončati ovaj rat i radi Evrope i NATO-a i tenzija i na evropskom tlu, ali i svijetu s obzirom i na mogućnost prijetnje nuklearnog arsenala što bi bila apokalipsa za čitav svijet i odvelo bi svijet u neželjenom pravcu trećeg svjetskog rata ili nešto tako slično. S te strane, bar po predizbornim obećanjima bilo bi dobro da Trump pobijedi ako može ispuniti svoje obećanje pa zaustaviti to. Prvenstveni cilj je da se umanje ljudske žrtve i da se okonča ovaj tragični rat koji je izazvan agresijom Rusije na jednu suverenu zemlju", navodi Hadžović.
Trump kao predsjednik bi ojačao desnicu u Evropi
Nova američka administracija, smatra, ma koja to bila poseban upliv imat će na dešavanja na Bliskom istoku.
"U odnosu na sukob na Bliskom istoku bilo bi bolje na vlast u Americi dođe Kamala Harris pošto ona zagovara Bidenovu administraciju, odnosno da se što prije završi i okonča rat u Gazi i da se pregovorima što prije dođe do rješenja kako za Gazu tako i da ratni sukob ne eskalira na Liban i na ostale teritorije, a posebno da se ne uključi Iran kao jedna sila koja bi mogla parirati i izazvati mnogo šire konotacije ovog sukoba kroz uključivanje i ostalih zemalja. Tako da bi s te strane Bidenov pristup, odnosno Kamalin bio mnogo realniji i mnogo povoljniji po širenje tog sukoba. Na drugoj strani vidimo bezuslovnu podršku Trumpa Izraelu tako da bi to moglo to okarakterisati da su Izraelu otvorene ruke da njihova ratna vlada promoviše i na djelu provodi ono što su zamislili kako bi obezbjedili što više i teritorije i interesa svog na okolne zemlje, pa čak ti neki drevni istorijski momenti da se i zagospodari svim okolnim zemljama i maksimalizira teritorij Izraela", istakao je Hadžović.
On je rekao da bi bilo pogubno ako bi došao Trump koji je i protiv Irana i svih ovih zemalja s bezuslovnom podrškom Izraelu.
"To ne bi bilo dobro za taj konflikt koji također može eskalirati i na okolne zemlje i uključenje mnogo većih igrača tako da bi to bilo i u ekonomskom, i u ljudskom i međunarodnom planu sve da kažemo vodilo nekoj katastrofi iz tog dijela svijeta", rekao je Hadžović.
Direktor CSS-a u BiH govorio je i o tome šta, odnosno koje poruke i dešavanja mogu i trebaju provesti države na Balkanu kako bi se ostvarili bolji odnosi sa SAD-om.
"I Trumpova bivša i sadašnja Bidenova administracija zagovara da se region Balkana integriše u EU. Mislim da je to najbolji potez za privlačenje američkih investicija u region i za saradnju koja bi se normalizovala s nekonfliktnim područjem Balkan i otvorila, odnosno stvorila jednu manje brigu za američku vanjsku politiku ako bi se region integrirao i postao dio EU, tog jednog saveza. To bi olakšalo i američku pažnju i smanjilo njihove intervencije u region i otvorilo proces i za ekonomsku i političku saradnju koja je regionu toliko neophodna. Vidimo da nema toliko američkih investicija na Balkanu upravo radi rovitosti situacije. To bi stoga donijelo jedan prosperitet i ono što bi Amerika zagovarala da tako kažemo taj jedan rubni dio EU se sanira u nemirima i postane zajednički dio EU i kao takav nastupa zajednički i u odnosnu na Ameriku i otvorila mnogo šire mogućnosti za sav prostor", istakao je Hadžović.
Ono što se, kaže, malo plaši jeste da bi dolaskom Trumpa na vlast bi ojačala krajnja desnica u Evropi.
"Vidimo da taj trend od izbora do izbora raste taj desničarski udio i zemalja koje su pod uticajem. Vidimo da takav jedan trend napreduje i on bi se čak u slučaju Trumpa na vlasti u Americi ubrzao i odrazio na narednim izborima za pet godina u EU gdje bi možda moglo to uticati na politiku EU. On ne krije i tokom proteklog mandata bio je involviran u podršku krajnje desničarskim politikama tako da je s te strane i za Evropu, a vjerovatno onda i Balkan bilo opasno ako se takva politika brzo bude razvijala. Trend će se nastaviti, vidjeli smo to na prošlim evropskim izborima, na sadašnjim je došlo do porasta, ali bi se taj procenat možda i ubrzao možda s Trumpovom politikom koji bi podržavao krajnje desničare. Vidimo i njegovu politiku prema migrantima i međunarodnim organizacijama, globalnim problemima. Vidimo da on tu malo ne zahtjeva od igrača da se pridržavaju nekih međunarodnih pravila koji su zasnovani na ustaljenim principima i djelovanje međunarodnog prava i organizacija. Vidimo da se on iz većine povukao, doduše sada ne ide tako drastično s tim obećanjima, ali vjerujem da će nastaviti s tom politikom podrške desničarskim politikama što može biti veoma opasno i po samu Evropu, a kao što jesmo dio toga, onda i na Balkan gdje je situacija vrlo rovita", kaže Hadžović.
Teško do integracije država Balkana u EU do 2030.
U tom periodu, nove Evropske komisije, kaže, nije siguran da će se ostvariti bez obzira na najave i obećanja da će se sve zemlje Balkana integrisati do 2030, odnosno 2028. godine koji neki prognoziraju za BiH.
"Mislim da je sasvim izvjesno da to neće biti tako s ovakvom politikom i ovakvim stanjem. Mislim da se u tom periodu nećemo stoga približiti EU", naveo je Hadžović.
Dao je i svoje viđenje odnosa američke administracije spram učešća NATO-u država na Balkanu.
"Amerika kao vodeća članica NATO-a ne krije da bi i BiH i Kosovo voljela vidjeti u okviru NATO saveza. Čak i Srbiju smatra, odnosno da bi to za njih bilo najbolje rješenje, ali poštuju još uvijek zvaničnu politiku i očekuju od samih zemalja da iskažu mnogo snažniji interes i rade na ispunjavanju svih uslova koje su pred njih postavile zemlje članice NATO-a, kao što je to slučaj i sa EU. Postoje tačni propisi šta se od kandidata za članstvo očekuje, da je zemlja stabilna demokratija, da može dati doprinos zemljama članicama NATO-a i da treba imati stabilnu vladu i stabilnu vlast koja može odgovoriti i usaglasiti se sa svim uslovima i zadaćama koje pred njima stoje. Vidjet ćemo kako će se u slučaju dolaska Trumpa na vlast to odraziti na evropski dio NATO-a. Znamo da su prilikom njegovog prošlog mandata, na osnovu njegovih upozorenja, njegovog odnosa prema ratu, EU je odlučila da se mnogo više posveti svojoj odbrani. Vidjeli su da ekonomska moć na međunarodnom planu više nije dovoljna da se odbrane interesi. To nam zorno pokazuju ova konfliktna dešavanja i agresivno ponašanje nekih zemalja poput Rusije i Izraela, da sama ta neka meka moć kojom je EU ostvarivala svoje mjesto na međunarodnom planu više nije dovoljna. Tako da se sada radi na pojačavanju kapaciteta evropskih. Nažalost to još uvijek ide sporo", kaže Hadžović.
Ali, navodi, izabran je da tako kažemo i prvi ministar odbrane u EU koji će biti uspostavljen u novoj Komisiji tako da su to sve neki znakovi.
"Pregovara se o značajnim sredstvima koja su bila u fondovima solidarnosti i onim za COVID da se vojno industrijski kompleks EU znatno pojača kako ne bi toliko ovisili od američke vojne industrije. Jer u dosadašnjem periodu vezano za nastanak i početak rata u Ukrajini EU je izdvojila ogromna sredstva, ali su ona više od 75 posto završila u vojnoj industriji Amerike koja im je prodavala svo moderno oružje i naoružanje tako da EU je odlučila da poveća i svoje kapacitete na tom planu. Imamo prisustvo EUFOR-a u BiH , imamo značajnije prisustvo snaga za brzu reakciju u okviru EU-a. Još uvijek to ne može toliko parirati američkom vodstvu u NATO-u, ali su postali svjesni da će morati mnogo više raditi. Samim tim, jedan pristup BiH i Kosova i ostalih zemalja EU značilo bi ulazak na mala vrata pod okrilje NATO-a. To je stoga još jedan razlog da se ubrzaju procesi ka integracijama i u EU koja je otvorena za prijem ali ima svojih problema, ali možda bi to značilo ako ništa smanjenje tenzija i na Balkanu. I Srbija ako bi se uvezala na Balkanu u taj evropski savez kroz EU, smanjile bi se tenzije. Kao što je sada slučaj da članice NATO-a imaju bolje odnose s EU, tako može biti da bi integracija u EU značila mnogo bolje odnose i sa NATO-om. Znamo da nisu sve ni zemlje članice EU članice NATO, ali funkcionišu normalno i zaštitile su maksimalno svoj suverentitet i integritet, a s druge strane daju svoj doprinos miru u Evropi i na ovaj način kroz učešće u EUFOR-u gdje učestvuje mnogo zemalja koje nisu članice NATO-a", zaključio je Hadžović.
