Prije nekoliko godina radioteleskop koji je radio iz pustinje Zapadne Australije primijetio je nešto vrlo čudno.
Samo 4 000 svjetlosnih godina od Zemlje, nešto je emitiralo sjajan radio signal kakav nikada prije nismo vidjeli: bljeskao je poput pulsara, ali sa super dugim periodom između impulsa i samim super dugim pulsom. U tom je trenutku bilo nemoguće razaznati prirodu izvora.
Tako su astronomi krenuli tražiti odgovore – i pronašli još jedan, koji je dolazio s udaljenosti od 15.000 svjetlosnih godina. Također ga je bilo teško odrediti usred prenapučenog prostora iz kojeg je izvirao.
Sada su pronašli treći, udaljen oko 5000 svjetlosnih godina. Ovaj ima najduži period dosad, emitirajući bljeskove u trajanju između 30 i 60 sekundi, svakih 2,9 sati – a astronomi su ga suzili na jedan izvor koji bi nam konačno mogao reći što čini te neobične emisije: sićušnu, crvenu patuljastu zvijezdu u binarna orbita s još manjom zvijezdom bijelim patuljkom.
"Dugoperiodični tranzijenti vrlo su uzbudljivi, a da bi astronomi shvatili što su oni, potrebna nam je optička slika. Međutim, kada pogledate prema njima, toliko je zvijezda koje leže na putu da je to kao 2001: Odiseja u svemiru "Bože, pun je zvijezda!", kaže astrofizičarka Natasha Hurley-Walker sa Sveučilišta Curtin Međunarodnog centra za radioastronomska istraživanja (ICRAR) u Australiji, piše Science Alert.
"Naše novo otkriće nalazi se daleko od galaktičke ravnine, tako da postoji samo nekoliko zvijezda u blizini, a sada smo sigurni da jedan zvjezdani sistem stvara radiovalove."
Takozvani tranzijenti s dugim periodima privukli su široku pažnju 2022. godine, kada su astronomi izvijestili o otkriću bljeskajućeg signala u arhivskim podacima s Murchison Widefield Array (MWA), snažnog teleskopa koji radi na niskim radio frekvencijama. Nazvan je GLEAM-X J162759.5−523504.3, a zabilježeno je kako emitira radio valove 30 do 60 sekundi, svakih 18,18 minuta, sve do ožujka 2018. kada je prestao.
Drugi signal, prijavljen 2023., otkriven je u naknadnim MWA promatranjima. U drugom, ali još uvijek prepunom dijelu neba, pronađeno je nešto što svake 22 minute emitira petominutne nalete radiovalova. Pogled na arhivske podatke pokazao je da je bio aktivan barem od 1988. To je bio GPM J1839-10.
Jedna vrsta zvijezda koja emitira pulsirajuće signale je vrsta neutronske zvijezde koja se zove pulsar, kolabirana jezgra masivne zvijezde koja je postala supernova. Pulsari emitiraju zrake radio valova dok se vrte, tako da izgleda kao da bljeskaju dok ih gledamo; ali bljeskovi pulsara nikad nisu tako spori, događaju se na vremenskim skalama od sekundi do milisekundi.
Treći signal, nazvan GLEAM-X J0704-37, vrlo je sličan. Pronađen je iu arhivskim podacima MWA, emitirajući signal u trajanju od 30 do 60 sekundi, svakih 2,9 sati. Ali nalazi se u mnogo manje prometnom području svemira, na rubu Mliječne staze u južnom zviježđu Puppis.
To je značilo da su istraživači imali bolju šansu da identificiraju točan izvor signala. Koristili su niz radioteleskopa MeerKAT u Južnoj Africi kako bi zumirali dio neba s kojeg je signal potekao i pronašli samo jednu blijedu zvijezdu koja je odgovarala lokaciji. Analiza spektra zvijezde otkrila je njezin identitet: crveni patuljak tipa M.
