"Kad govorimo o ruskim bojnim otrovima, najčešće se spominje novičok.
Samo nekoliko kapi tog smrtonosnog agensa blokira poruke koje mozak šalje prema mišićima, što rezultira otkazivanjem ključnih tjelesnih funkcija", piše 24sata.hr.
"Znači, grče se mišići, dolazi do paralize i u konačnici, ovisno o trajanju izloženosti tim bojnim otrovima, može doći i do smrti".
Nisu iskorijenjeni
Rekao je to toksikolog, prof. dr. sc. Franjo Plavšić i naglasio da su, osim otrova za onesposobljavanje kojima se legalno koristi policija, svi ostali Konvencijom o hemijskom oružju iz 1997. zabranjeni.
" Veći dio zaliha je uništen, no bojni otrovi nisu iskorijenjeni. Imaju ih mnogi, u prvom redu velike sile", Amerika, Rusija, Kina, ali imaju ih i manje države.
Osim novičoka, poznati bojni otrovi su i sarin, koji utječe na živčani sustav, te polonij, koji nešto sporije djeluje, ali su vrlo kancerogeni", pojašnjava dr. Plavšić i dodaje kako su svi u malim količinama vrlo smrtonosni.
"Iako možete preživjeti, posebice ako se brzo reagira, oni će ostaviti brojne posljedice. Vrlo su opasni jer se najčešće stavljaju u hranu i piće, a bez kemijske analize drugačije ih se ne može otkriti. Može se staviti i direktno na kožu ili odjeću, a umrijeti od tih otrova je vrlo ružno i bolno", rekao je dr. Plavšić.
Naime, vojni otrovi su ponovno postali aktuelni nakon informacija da su ruski oligarh Roman Abramovič i dvojica ukrajinskih mirovnih pregovarača pokazali simptome trovanja nakon sastanka između zaraćenih strana ranije ovog mjeseca.
Lice im se gulilo, a oči su im bile crvene, nasreću, izvan su životne opasnosti. Za njihovo trovanje sumnjiče se Rusi, koji ne žele da pregovoru uspiju. Te sreće nisu bili Sergej Skripalj, bivši dvostruki agent, i njegova kći, koji su 2018. otrovani novičokom u Velikoj Britaniji.
Slučaj Juščenko
Žrtve trovanja su bili i Sergej Mokhov, Putinov kritičar, koji je umro 2016. te Aleksandar Litvinenko, bivši ruski špijun. On je otrovan 2006. polonijem.
Najpoznatiji slučaj trovanja je ono bivšeg čelnika Ukrajine Viktora Juščenka 2004., kad mu je lice požutjelo, izobličilo se i ispucalo, a tad se vjerovalo da je otrovan dioksinom te se posljedice tog trovanja i danas vide na njegovu licu.
Novičokom je otrovan i opozicioni ruski političar Aleksej Navaljni, kojem je pozlilo na letu iz Sibira u Moskvu 2020. Proveo je neko vrijeme u sibirskoj bolnici, a zatim je prebačen na liječenje u Berlin.
Nakon oporavka je vraćen u Moskvu i trenutno je u ruskom zatvoru.
Trovanje je doživjela i ruska novinarka Ana Politkovskaja, koja se od toga spasila, ali je kasnije ubijena vatrenim oružjem. Politkovskaja je ubijena upravo na Putinov rođendan. Godine 2004. za dlaku je izbjegla atentat trovanjem. Otrov joj je podmetnut u čaj koji je popila u zrakoplovu na putu za Beslan.
Kremlj negira
Službeni Kremlj sve slučajeve negira.
"Države koje koriste bojne otrove to rade jer je puno teže tako otkriti počinitelja i naručitelja. Također, puno je efikasnije ubiti otrovom nego balističkim oružjem.
Uz to, puno je teže preko granice i kontrola prebaciti te otrove nego oružje. Vrlo je važan i psihološki utjecaj kad znate da vas može bilo gdje i bilo kad sustići otrov.
Rusija ima i puno bojnih otrova u rezervi pa se te zalihe mogu trošiti, nama se čini logičnim da je to kompliciranije, ali profesionalcima je to puno jednostavniji i efikasniji način uklanjanja meta", pojasnio je dr. sc. Branimir Vidmarović, stručnjak za međunarodne odnose.
