Sud Bosne i Hercegovine zatražio je od Tužilaštva BiH da izvrši prilagodbu optužnice protiv Fikreta Hodžića i njegove kompanije FH Srebrena malina kojima se ponovo sudi za nezakonitu nabavku respiratora ACM812 A, plaćenih iz budžeta oko 10,5 miliona KM, saznaje Raport.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH je krajem prošle godine uvažio Hodžićevu apelaciju te naložio Sudu BiH da otkloni svaku sumnju u to da Hodžić nije znao da je optužen za zloupotrebu položaja i ovlasti, a zašto je presuđen na pet godina zatvora, te je njegovoj firmi izrečena novčana kazna.
Poništenje presude
U međuvremenu, Apelaciono vijeće Suda BiH u sastavu Amela Huskić, predsjednica, te članovi, sudije Redžib Begić i Staniša Gluhajić, donijeli su odluku o poništenju prvostepene presude protiv Hodžića, pa mu je otpočelo novo suđenje.
Uprkos tome što je Ustavni sud BiH donio odluku da treba otkloniti svaku sumnju u to da je Hodžić presuđen za ono što je i optužen, tužitelj Džermin Pašić je na ročištu održanom u ovom predmetu 28. januara ove godine u cijelosti ostao kod optužnice iz 2020. godine.
Pašić, naime, tvrdi da je Hodžić znao zašto je optužen, a sada tužitelja Sud BiH poziva da optužnicu prilagodi novonastaloj situaciji, jer se u ranijoj optužnici spominju i Fadil Novalić i Fahrudin Solak koji su pravosnažno presuđeni i na njih se ne odnosi odluka Ustavnog suda BiH.

"Prije svega, Sud podsjeća da se ovaj predmet vodio protiv više lica, tj. sada već osuđenih Fadila Novalića i Fahrudina Solaka, te optuženih Fikreta Hodžića i pravnog lica F.H. Srebena malina d.o.o.
Isti su terećeni optužnim aktom u obimu kako ste pročitali, međutim, poznato je da je ovaj krivični postupak u određenom dijelu i pravosnažno okončan.
Pa tako, činjenični supstrat tačke 1. Vašeg optužnog akta i pripadajuće pravne kvalifikacije, te pravne kvalifikacije iz tačke 2. Vašeg optužnog akta za koje je donesena oslobađajuća presuda potvrđena odlukom Apelacionog vijeća od 02.11.2023. godine, predstavljaju presuđenu stvar, te se pitanje razmatranja istih ne otvara niti odlukom Ustavnog suda BiH, obzirom da navedeno nije pred Ustavnim sudom BiH niti raspravljano.
Stoga, potrebno je da optužni akt uredite na način da iz istog izdvojite dijelove koji predstavljaju pravosnažno okončanu stvar, te da činjeničnu i pravnu kvalifikaciju prilagodite procesnoj situaciji u kojoj se ovaj predmet nalazi u odnosu na trenutno konkretno optužena lica", navodi se u nalogu Suda BiH, upućenom Pašiću, u koji je Raport imao uvid.
Sud BiH podsjeća tužitelja Pašića da domaće procesno zakonodavstvo počiva na akuzatorskom sistemu, te da disponiranje optužnim aktom, kao i teret dokazivanja, predstavlja njegovo pravo, kao i obavezu, što je uzročno-posljedično vezano i za sami ishod postupka.
Izbjeći dileme
„S druge strane, Sud je nadležan da poduzima određene korake isključivo u cilju pravilnog razjašnjenja krivičnog predmeta, u koju svrhu Vam je ovaj dopis dostavljen, a sve kako bi izbjegli određene dileme sa aspekta prava na odbranu“, naveo je Sud BiH u dopisu Pašiću.
Podsjećamo, tužitelj Pašić je na pretresu u novom suđenju Hodžiću u uvodnom obraćanju naveo kako Tužilaštvo smatra da je optuženi Fikret Hodžić bio upoznat sa krivičnim djelom zloupotrebe položaja ili ovlaštenja koje mu se stavljalo na teret tom optužnicom, da je odlukom Ustavnog suda BiH, te da je data obaveza Sudu BiH da otkloni sumnju da li je znao šta mu se stavlja na teret.
Tužilaštvo nije imalo prijedloga novih dokaza, nego je predložilo da se svi dokazi koji su izvedeni pred prvostepenim sudom smatraju izvedeni.
U uvodnom izlaganju odbrane optuženih Hodžića i njegovog pravnog lica su istakle kako smatraju da u optužnici nije bilo činjeničnog opisa radnji zloupotrebe položaja i ovlasti, da su svi optuženi oslobođeni za krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih dijela, te su i oni izjavili da nemaju prijedloga novih dokaza i da traže da se svi dokazi koji su izvedeni pred prvostepenim sudom smatraju izvedeni.
Naredno ročište Hodžiću zakazano je za 11. februar.
Pravni stručnjaci
Raport je kontaktirao nekoliko pravnih stručnjaka koji su nam pojasnili moguće pravne radnje koje će uslijediti, a u ovom trenutku, zbog "živog" predmeta naši sagovornici nisu željeli javno istupati.
Inače, obnovljeno ili ponovljeno suđenje Hodžiću ne bi trebalo dugo trajati.
Prije svega, jer u toku dokaznog postupka neće ponovo biti saslušavani pred prvostepenim sudskim vijećem ranije saslušani svjedoci i vještaci, niti će se predlagati i pozivati radi saslušavanja novi svjedoci i vještaci za Apelaciono vijeće.

Tako da bi se dokazni postupak stranaka mogao okončati već na narednom pretresu, ukoliko Apelaciono vijeće Suda BiH ne bude odlučilo da provede neke svoje dodatne sudijske dokaze.
Sada, kada je tužitelju Pašiću naloženo da izmijeni optužnicu, pravni eksperti navode da je on to mogao učiniti i na glavnom pretresu, bez obzira što je ranije pročitao prvobitnu optužnicu.
No, sada je obavezan da optužnicu i mijenja.
Radi pripremanja odbrane, glavni pretres se može odgoditi. U ovom slučaju ne vrši se potvrđivanje optužnice.
Pravni stručnjaci smatraju da će tužitelj Pašić izmijeniti prvobitnu optužnicu u odnosu na optužene Fikreta Hodžića i njegovo pravno lice tako što će odustati od početnog optuženja za krivična djela "udruživanje radi činjenja krivičnih djela" iz člana 249. stav (2) KZBiH, u vezi sa krivičnim djelima „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja" iz člana 383. stav (3) u vezi sa stavom (1) KZFBiH, ... „te brojnih drugih optužbi iz prvobitne optužnice, a za koje je u konačnici Hodžić i oslobođen".
Prema ocjeni pravnika, Tužilaštvo BiH će vjerovatno u izmjenu optužnice ići na način da u izmijenjenu optužnicu unese isti onaj kompletan činjenični osuđujući opis iz prvostepene presude za koji će sada optužiti Hodžića i njegovo pravno lice za produženo krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
"Tužitelj ima pravo na izmjenu optužnice nakon provedenog dokaznog postupka, u činjeničnom i pravnom dijelu, za tako nešto mu nije potrebna dozvola Suda, niti saglasnost optuženih i njihovih branitelja“, kažu pravnici.
Pravna kvalifikacija
Nadalje, ističu da je bitno zapaziti, da je ono što je prvostepeni sud uradio u prvostepenoj presudi i protiv Hodžića potvrđeno od Apelacionog vijeća Suda BiH i Ustavnog suda BiH:
"Prvostepeni Sud BiH je imao pravo na promjenu pravne kvalifikacije, kao i na odstupanje od činjeničnog opisa iz optužnice na način da istu u svojoj presudi izmjeni ali bez povrede subjektivnog i objektivnog identiteta između optužnice i presude. Ono što je bitno je to da Sud ne smije ništa činjenično "dodavati" na štetu optuženih, što prvostepeni Sud nije uradio.
Prvostepeni Sud nije ništa novo činjenično dodao u svojoj osudi, naprotiv samo je u svojoj presudi izostavio one činjenične dijelove koje Tužilaštvo nije uspjelo dokazati.
Dakle, u najkraćem, Tužilaštvo je u svojoj prvobitnoj optužnici smatralo da su optuženi Hodžić i njegovo pravno lice (kao i optuženi Novalić i Solak) počinili krivično djelo Udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 249. stav 1. i 2. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa krivičnim djelima Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, što je Tužilaštvo činjenično opisalo u potvrđenoj optužnici.
Međutim, prvostepeni Sud nakon provedenog dokaznog postupka je smatrao da nije dokazano da su svi ovi optuženi počinili krivično djela Udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 249. stav 1. i 2. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa krivičnim djelima Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine već samo krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Dakle, prvostepeni Sud je zaključio da presuđeni nisu to djelo počinili kao pripadnici grupe, već da su to djelo počinili kao saizvršioci, zbog čega je prvostepeni Sud iz svoje presude izostavio sve one činjenične navode koji se odnose na krivično djelo Udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 249. stav 1. i 2. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, te tako sve optužene osudio za krivično djelo krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Zloupotreba položaja
Pretpostavlja se da će Hodžiću i njegovom pravnom lice umjesto krivičnog djela Udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 249. stav 1. i 2. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa krivičnim djelima zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, sada na teret biti stavljeno krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Nakon izmjene optužnice u činjeničnom i pravnom dijelu Sud će pozvati odbranu da se izjasne da li traže da se zbog izmjene optužnice pretres odloži na kraće vrijeme kako bi pripremili svoju odbranu te da se izjasne stim u vezi da li će imati prijedloga novih dokaza.
Ukoliko odbrane ne bude imale novih dokaza, niti Tužilaštvo i Sud u odnosu na ovako izmijenjenu optužnicu, dokazni postupak će se formalno okončati, pa će predsjedavajuća sudija Amela Huskić pozvati stranke i branitelje da pripreme svoje završne riječi za naredni glavni pretres čime bi se suđenje okončalo.
Ukoliko se postupak bude odvijao u nastavku na opisani način izmjene optužnice, procjena je pravnih eksperta da će Apelaciono vijeće donijeti istu osuđujuću odluku kao i prvostepeni sud, s tim da će sada u svom obrazloženju imati dovoljno argumenata i razloga da istu kvalitetno obrazloži po svim problematičnim dijelovima na koje je ukazao Ustavni sud BiH.
Također, smatraju da je jedini stručni "grijeh" prvostepenog, pa tako i drugostepenog sudskog vijeća Suda BiH, odnosno jedina bitna povreda odredaba Zakona o krivičnom postupku je činjenica da prvostepeno, pa tako i drugostepeno sudsko vijeće nisu dovoljno kvalitetno i detaljno obrazložili svoje odluke o promjeni pravne kvalifikacije krivičnog djela za koja su na kraju osuđeni Hodžić i njegovo pravno lice.
S tim u vezi nisu dovoljno kvalitetno i detaljno obrazložili svoje odluke o činjeničnim promjenama u presudi u odnosu na činjenični opis u optužnici, kao i to da su odbrane ovih optuženih bile svjesne i morale biti svjesne mogućnosti da se na kraju osude za krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koje je bilo u okviru konstrikcije krivičnog djela za koje su bili optuženi: Udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 249. stav 1. i 2. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa krivičnim djelima zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.