Svijet

Afganistan pred padom. Talibani jure prema velikoj bazi koju su Amerikanci napustili preko noći: ‘Ovo je ključna bitka‘

Rasulo u Afganistanu nastalo zbog povlačenja američkih snaga i prepuštanja sigurnosti zemlje u ruke afganistanske vojske nastavilo se i danas kada je objavljena vijest da je u prethodne dvije sedmice čak 1.500 pripadnika afganistanske vojske, spašavajući vlastite glave od talibana, pobjeglo u Tadžikistan.

Dio njih bili su vojnici koji su čuvali područje grada Iškašima u pokrajini Badahšan koja graniči s Tadžikistanom. Kada su talibani u ponedjeljak u potpunosti preuzeli kontrolu nad pet tamošnjih ključnih položaja, vojnici, čiji je moral načet činjenicom da im nakon gotovo 20 godina leđa više ne štite američke snage, pobjegli su preko granice u Tadžikistan.

 Wakil Kohsar/AFP

Talibanska ofenziva i vraćanje dijelova Afganistana počeli su nakon što je američki predsjednik Joe Biden objavio da okončava “beskrajni američki rat” u Afganistanu, započet nakon napada na Ameriku 11. septembra 2001. godine.

Prošlog su petka i posljednji američki vojnici napustili najveću američku bazu u zemlji, aerodromu Bagram, čime su Sjedinjene Države ostale bez mogućnosti da brzopoteznim zračnim udarima kontroliraju talibane i na taj način pomognu afganistanskim vojnicima koji se nađu u nevolji.

Komandant afganistanske vojske koji je preuzeo Bagram otkrio je čak da je za odlazak Amerikanaca saznao tek nakon što su već napustili bazu. General Mir Asadulah Kohistani u ponedjeljak je novinare pustio u razgled američke baze čiji su stanovnici na raspolaganju imali bazene, saune, kina i Burger King, a danas, kako slikovito navodi autor reportaže u France24, u toj pustoj i praznoj bazi ima samo “smrdljivih paketa s obrocima s isteklim rokom trajanja”.

Kohistani tvrdi da je optimističan, no jasno je da će utvrdu u kojoj su nekad prebivali desetine hiljada ljudi biti teško napuniti i obraniti s 3.000 afganistanskih vojnika s koliko ih raspolaže. Prizori iz otužne baze svakako neće pomoći moralu afganistanskih vojnika koji su ostavljeni da brane bazu i zemlju, kao ni vijesti o paničnom bijegu 1.500 kolega u Tadžikistan, piše Jutarnji list.

PROČITAJTE  Džaferović uputio telegram saučešća povodom smrti Boba Dolea

Fokus afganistanske vojske bit će na obrani gradova, cesta koje ih spajaju i sličnih ključnih mjesta, a na udaru talibana sigurno će biti i Bagram. Naime, vojna baza 60 kilometara sjeverno od Kabula već je zapela za oko talibanima, kao i jedino mjesto u sklopu baze koje još uvijek vrvi životom – veliki zatvor s 5.000 talibanskih zatvorenika. Za talibane bi to bila prekretnica i dodatni vjetar u leđa dok se u velikom stilu vraćaju na političku scenu i govore o potrebi za političkim dijalogom.

 Roslan Rahman/AFP

General Kohistani je optimističan i tvrdi da ima dovoljno ljudi da očuva bazu u rukama afganistanske vlade, no vijesti o talibanskom napredovanju u ruralnim područjima odzvanjaju poput uzbune u osjetljivom i krhkom trenutku u kojem se ta zemlja nalazi.

Talibani su u međuvremenu poručili da iako imaju prednost na terenu, nastavljaju s pregovorima u Dohi te su predvidjeli da bi obje strane za mjesec dana mogle imati sastavljene pismene prijedloge za mirovni sporazum i diobu vlasti u zemlji. Upitani o komentaru talibanskog predstavnika, iz američkog State Departmenta poručili su da je nagodba jedini način za rješavanje 40 godina rata u Afganistanu. “Apeliramo na obje strane da se uključe u ozbiljne pregovore kako bi se donijele smjernice za političku budućnost Afganistana koje će dovesti do pravedne i trajne nagodbe”, poručili su iz Washingtona.

PROČITAJTE  Komšić o smrti Dolea: Jasno je razlikovao odmetnike od onih koji se pravedno bore za državu

Do početka ove sedmice zapadni sigurnosni izvori procjenjivali su da su talibani zauzeli više od stotinu okruga u zemlji, no sami talibani tvrdili su da kontroliraju 200 okruga u 34 pokrajine. Afganistan se administrativno dijeli na 34 pokrajine, a one na između 325 i 400 okruga.

Na scenarij s kaosom nakon američkog povlačenja upozoravalo se na sve strane nakon Bidenove odluke da povuče vojsku. Međutim, tu je odluku službeno u februaru 2020. donijela administracija Donalda Trumpa koja je talibanima obećala povlačenje svih vojnika do 1. maja, a zauzvrat dobila obećanje da talibani neće napadati američke vojnike ili američke ciljeve ili dopustiti protuameričkim teroristima da koriste zemlju kao utočište.

Bidenova administracija na kraju je odlučila poštovati taj dogovor, a talibani su održali obećanje o nenapadanju Amerikanaca, ali su svim silama navalili na afganistansku vojsku. Biden je, navode izvori američkih medija, do samog kraja teško lomio odluku, imajući na umu da bi moglo doći do novog građanskog rata, da bi Afganistanci mogli ponovno postati žrtve ekstremističkog režima i da bi se najdulji američki rat mogao pokazati kao potpuni promašaj. Za Amerikancima su ovih dana otišli i vojnici iz drugih zemalja NATO-a.

Američki državni sekretar Antony Blinken je u mjesecima koji su prethodili povlačenju razgovarao s kolegama iz Tadžikistana i Uzbekistana o “opcijama za slučaj potrebe”, a mehanizmi za saradnju s regijom već su na mjestu jer Amerika nema namjeru napustiti regiju budući da se tamo ukopavaju i Rusija i Kina.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare