Politika

Ako se nastavi “divljanje” cijena, čeka li nas pandemija gladi

Cijene su sve veće, novčanici sve prazniji. Brašno, ulje, šećer i so skuplji su za 25 posto samo od novembra prošle godine. Ako se uskoro nešto ne počne mijenjati, pandemija gladi postat će realnost o kojoj će se govoriti, piše Večernji list BiH. Prije nekoliko dana Merima Maslo iz Federalnog ministarstva trgovine nagovijestila je i moguću reakciju te institucije zbog stalnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

„Ako i dalje bude dolazilo do poremećaja u odnosu ponude i potražnje te kretanja cijena, Vlada će reagirati i mi ćemo pripremati odgovarajuće odluke kako bi se otklonili svi ti poremećaji i kako bi se zaštitilo stanovništvo“, naglasila je.

Međutim, jasno je kako ne treba čekati da dođe do novih poskupljenja jer su i ova sadašnja za žitelje ove zemlje prevelika.

Potrošači zabrinuti

Gordana Bulić, jedna od najglasnijih u upozoravanju na nepravdu u BiH, a koja je i na čelu Kluba potrošača, naglašava kako je cijena osnovnih namirnica samo od studenoga prošle godine povećana za 25 posto. Spomenula je pileći file koji je koštao šest maraka po kilogramu, a danas mu je cijena iznad devet maraka. Tako je i jedna od najjeftinijih, a ukusnijih namirnica za svačiji stol postala mnogima nedostupna.

„Potrošači su zabrinuti zbog povećanja cijena koje nije zanemarivo, a riječ je o proizvodima koji su ključni za obitelj, posebno za one višečlane koje imaju niska mjesečna primanja“, upozorila je.

Komentira se i rast cijena goriva jer je samo prije godinu dana na početku pandemije cijena bila 1,20 KM po litri, a danas je gotovo za marku veća, iako je ova zemlja imala puno bolju epidemiološku sliku lani nego sada. Upravo se gorivo spominje kao okidač za povećanje cijena jer nepisano je pravilo da kada gorivo pojeftinjuje, cijene osnovnih životnih namirnica ostaju iste, a kada ono poskupljuje, cijene namirnica rastu.

„Niko se u ovom vremenu ne vozi cestom zato što mu je do vožnje, ljudi idu na posao, kupuju gorivo za svoje radne strojeve jer je proljeće i treba raditi na imanjima. Sve što kupujemo danas postalo je luksuz, a inflacija i loša zakonska uređenja dovode do toga da nemaju dovoljno ni trgovci, ni vlasnici benzinskih pumpi, a najmanje potrošači koji su u svemu ovom nezaštićeni. Međutim, jasno je što se događa. Vladaju strah i panika pa trgovci dižu cijene jer se boje kako će ih zatvoriti pa neće imati zaradu, potrošači su u strahu kako će nestati hrane pa kad uđu u trgovinu počnu kupovati dok god ne nestane novca“, priča ekonomski analitičar upoznat s ovom situacijom.

Gordana Bulić pak ističe i da državne institucije pokrivaju taj rast cijena zbog povećanja PDV-a, međutim, dugoročno to neće nikome ništa dobro donijeti te se nada da će doći do pada cijena na nižoj konkurentskom nivou jer je to roba koju treba izvući iz skladišta do kraja marta ili početka aprila.

Životni standard

Oko aktuelne situacije oglasio se i ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.

„Uzevši u obzir životni standard stanovnika BiH, nepostojeći ili gotovo zanemariv rast visine osobnih primanja posljednjih desetljeća u BiH, s gledišta Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH nikako ne postoje opravdani razlozi za povećanje cijena bilo kakvih usluga ili proizvoda“, navedeno je.

Institucija u cijelosti razumije i podržava razvoj privrednog sektora zasnovanog na profitabilnom poslovanju te time i očuvanju radnih mjesta u državi, no potrošača daljnje opterećenje potrošačke košarice dovodi u nemogući položaj dodatnih zaduživanja kako bi “spojili kraj s krajem”. I ova institucija pozvala je nositelje vlasti u entitetima da koriste svoje ovlasti i u suradnji s međunarodnim finansijskim institucijama pronađu modalitete rasta osobnih primanja koja bi mogla pratiti i povećanje cijena proizvoda i usluga u cilju očuvanja zdravog, konkurentnog i održivog gospodarskog sistema. Kao svjetlo na kraju tunela mnogi u BiH vide ulazak jednog međunarodnog lanca do kraja godine koji će ponuditi artikle za svačiji džep. Druga nada je cjepivo koje će omogućiti mnogima otići u susjedne zemlje kupiti namirnice, a i vratiti porez, što automatski čini kupovinu jeftinijom. U ovom trenutku najveću ulogu mogu odigrati ministarstva koja su na početku pandemije, kada smo se susreli s pravim “lockdownom”, odlučila da nema povećanja cijena i tog su se neko vrijeme svi pridržavali. Možda je ta odluka sada potrebna više nego ikad, dok se suočavamo s nevidljivim neprijateljem, već iscrpljeni od borbe iz koje ćemo, svi vjerujemo, uskoro izići kao pobjednici.