Politika

Alarmantno stanje u BiH: Sve više psihijatrijskih dijagnoza nakon zaraze Covidom

Umor, depresija i gubitak kondicije može trajati i do pet mjeseci nakon zaraze novom vrstom koronavirusa. Kod pacijenata sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom u ljekari u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo uočili su dosta psihijatrijskih dijagnoza poput paničnih poremećaja, anksioznosti, depresije…

Oporavak, zavisno od zdravstvenog stanja prije infekcije, može trajati jako dugo.

Azra Šabić, specijalista interne medicine internog odjeljenja Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo, trenutno koordinator postcovid ambulante, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govorila je o pacijentima koji su prebolovali koronavirus i poteškoćama s kojim se susreću u periodu oporavka.

“S obzirom da je iskustvo pokazalo da pacijenti koji su prebolovali koronu imaju postcovid sindrom, odnosno tegobe koje se javljaju u fazi oporavka te je to potrebno ispratiti”, pojasnila je Šabić.

Psihička depresija i intelektualni zamor

Kako je kazala, obično se radi o ranijim hroničnim internističkim bolesnicima kod kojih dolazi do poremećaja određene patologije od koje su i ranije patili.

“U tom postcovid periodu potrebno je korigovati njihovu terapiju, dati im upute o eventualnoj korekciji ili o nekoj prilagodbi stila života. Oni se uglavnom žale na opći umor, gubitak kondicije što je djelimično uslovljeno mirovanjem tokom COVID-a. Ukoliko nema posebne patologije, preporučuje se umjerena fizička aktivnost i malo strpljenja. Potrebno je dva, tri mjeseca, kod nekih osoba i malo duži period da se vrati uobičajna kondicija”, izjavila je Šabić.

Prema njenim riječima, pacijenti koji su prebolovali COVID-19 uglavnom imaju psihičku depresiju i intelektualni zamor – zaboravljanje, teško pamćenje, nesanice, neki uslovno rečeno depresivni sindrom.

“Radimo opći internistički pregled, obično se radi o nekoj neregulisanoj hipertenziji, korekciji ranije terapije i dijabetesu”, istakla je Šabić.

Naglasila je da su postcovid ambulante u Općoj bolnici organizovane za pacijente koji su liječeni na COVID odjeljenju u ovoj bolnici.

“Ne radi se o ljudima koji su prebolovali COVID-19 u kućnim uslovima ili su liječeni u nekoj drugoj zdravstvenoj ustanovi”, kazala je Šabić.

Osobama koje su prebolovale koronavirus preporučuje nastavak suplemenata, vitaminsku terapiju, laganu ishranu i redukciju težine koja je jako bitna.

“Naše iskustvo je pokazalo da pacijenti koji su bili gojazni, koji su ušli u infekciju kao gojazniji, imali su težu kliničku sliku i oporavak takvih pacijenata je sporiji tako da je redukcija težine jedna od preporuka kao i svakodnevna fizička aktivnost”, pojasnila je Šabić.

Kako je kazala, u postcovid ambulantu dolaze i pacijenti koji su potpuno stabilni, da se zaokruži priča oko COVID-a.

“Otprilike na sedmičnom nivou imamo do 40 pacijenata. S njima radimo već drugi mjesec”, dodala je Šabić.

Najčešći simptomi su glavobolja, vrtoglavica, trnjenje ekstremiteta

O radu s COVID pozitivnim pacijentima i komplikacijama koje koronavirus može izazvati na nervni sistem govorio je i specijalista neurologije Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Amel Amidžić.

“Među komplikacijama koje koronavirus može izazvati na nervnom sistemu jeste hematogeno širenje iz plućne cirkulacije, kada imamo djelovanje na sve organe pa tako i na mozak, preko krvnih sudova, gdje se u centralnom nervnom sistemu dešavaju tzv. mikro tromboze. To su mikro infarkti koji su male veličine. To nisu klasični moždani udari s kojim se svakodnevno susrećemo, nego manji”, pojasnio je Amidžić.

Prema njegovim riječima, što se tiče neuroloških simptoma, osim gubitka okusa i mirisa, najčešći simptom jeste glavobolja, vrtoglavica, trnjenje ekstremiteta, bol, opšta slabost…

“To su najčešći neurološki simptomi sa kojim smo se susretali u COVID ambulantama i u izolatoriju. Što se tiče srednje teških i teških pacijenata, tu imamo dosta psihijatrijskih dijagnoza gdje imamo panične poremećaje, anksioznost, depresije… Kod pacijenata s teškom kliničkom slikom najčešće su teže embolije, odnosno teži moždani udari. Kod teških pacijenata smo imali najčešću komplikaciju delirijum. Delirijum je nekako najteže stanje u neurologiji i psihijatriji za tretirati pogotovo kod pacijenata koji imaju potrebu za kisikom. Kada dođe do delirijuma ti pacijenti na kisiku skidaju maske”, kazao je Amidžić.

Tada, kako je kazao, moraju davati jače sedative kako bi umirili te pacijente.

“Tih pacijenata je pet posto od broja hospitaliziranih. To nije veliki broj”, izjavio je Amidžić za Anadoliju.

Prema njegovim riječima, najčešći problem kod postcovid pacijenata je što imaju prolongiranu bol u grudima, otežano disanje, nekad i kašalj.

“Imali smo slučajeva, kod osoba koje od ranije imaju neku neurološku bolest kao što je Parkinsonova bolest, da se simptomi te bolesti pogoršavaju nakon COVID-a, iako je terapija ostala ista”, dodao je Amidžić.

Zdravstveni radnici još jednom apeluju na građane da se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera kako bi sačuvali svoje i zdravlje ljudi oko sebe.