Politika

Ambasada Hrvatske napala Izetbegovića zbog njegovih izjava o Dobrim Bošnjanima: To je neprihvatljiva teza

Ambasada Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini reagirala je na izjave predsjendika SDA Bakira Izetbegovića.

Oni smatraju kako je predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović proteklog vikenda u svom govoru na tribinama u Mainzu i Wiltzu iznio "brojne neprihvatljive teze kojima je doveo u pitanje nacionalne identitete konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini".

U saopćenju za javnost Ambasade Hrvatske navodi se kako je „politizacija i tendenciozno izvlačenje iz povijesnog konteksta, kao i dnevnopolitička zloupotreba povijesnih termina, dio opetovanog političkog plana s ciljem identitetskog rastakanja i grube asimilacije identiteta konstitutivnih naroda, posebno hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini”.

„Ustav Bosne i Hercegovine polazi od povijesnog iskustva i suvremene zbilje te jasno prepoznaje tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. U cilju slobodnog suživota nacionalne i vjerske različitosti, očekujemo od najviših dužnosnika Bosne i Hercegovine, države koja je izrazila interes za dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u EU, privrženost europskim vrijednostima, osobito poštivanju načela ravnopravnosti i očuvanju različitih nacionalnih identiteta sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini”, poručili su iz Ambasade Hrvatske u Sarajevu.

Šta je rekao Izetbegović?

"Ma koliko se hrvatska i još više srpska historiografija trudile da Bosnu prikažu svojom, hrvatskom odnosno srpskom teritorijom, a njeno srednjovjekovno stanovništvo Hrvatima ili Srbima, sasvim je dovoljno čvrstih dokaza da je Bosna bila zasebna i posebna, kao i njeno stanovništvo koje jeste bilo i pravoslavno i katoličko, ali ne hrvatsko ili srpsko, pogotovo u današnjem kontekstu tih nacionalnih pojmova", pojasnio je Izetbegović.

Podsjetio je da su stanovnici Bosne sebe nazivali Bošnjanima, odnosno Dobrim Bošnjanima, te da su u velikom broju pripadali posebnoj Crkvi bosanskoj koja nije bila ni katolička ni pravoslavna već bogumilska.