Politika

Američke sankcije protiv 115 osoba i pravnih lica u BiH. Ko su najzvučnija imena

Sjedinjene Države (SAD) u ovom trenutku imaju javno objavljene sankcije protiv ukupno 110 osoba, te pet pravnih lica iz Bosne i Hercegovine (BiH). Veliki dio sankcija aktivan je godinama unazad, a manji dio je izrečen u skorijem periodu. Među najzvučnijim imenima su sadašnji ili bivši funkcioneri poput Milorada Dodika, Ante Jelavića, Nikole Špirića, Momčila Mandića, Biljane Plavšić i Amira Zukića.

Sankcije kao srednji put

Sankcije se smatraju za mjere koje šalju snažnu poruku američkih vlasti, predstavljajući srednji put između dvije krajnosti – diplomatskih pregovora i vojnih aktivnosti. SAD mogu pojedincima, firmama ili državama uvoditi ekonomske, trgovinske i druge sankcije, u skladu sa svojim vanjskopolitičkim i sigurnosnim interesima, na primjer, ukoliko postoji prijetnja za nacionalnu sigurnost, piše Glas Amerike.

Primjera radi, jedan od razloga zbog kojih je Iran pod sankcijama jeste razvoj nuklearnog programa, dok su neki od bjeloruskih zvaničnika sankcionisani zbog namještanja prošlogodišnjih izbora i nasilnog gušenja prosvjeda.

Nadležnost sankcionisanja pripada Kongresu, koji je u nekoliko navrata prebacivao dio tih ovlašćenja drugim institucijama. Usvajanje Zakona o vanrednim međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima 1977. godine omogućilo je izvršnoj vlasti da izriče sankcije ukoliko je ranije proglasila vanredno stanje na određenom području. U medijima se tako svake godine može pročitati da je predsjednik SAD obnovio vanredno stanje za područje Zapadnog Balkana. To u praksi olakšava održavanje starih ili uvođenje novih sankcija.

Većinu sankcija sprovodi Ministarstvo finansija, ali ih mogu izricati i State Department, pa i Ministarstvo trgovine, uz odobrenje predsjednika SAD. U skladu s tim, pravna lica i osobe porijeklom iz BiH nalaze se na različitim listama. State Department je objavio sankcije Amiru Zukiću i Nikoli Špiriću, dok je ostale sankcije izreklo Ministarstvo finansija, preko svog Ureda za kontrolu imovine u inostranstvu (OFAC).

OFAC: Ratni zločini i opstrukcije Daytona

U SAD postoje „privatne“ i „javne“ liste sankcionisanih osoba. Javne liste podrazumijevaju javno objavljivanje sankcija, a analiza podataka OFAC-a pokazuje da su sankcije osobama i pravnim licima koje iz BiH izricane po nekoliko osnova. Ukupno je riječ o 113 sankcija prema 108 pojedinaca, četiri firme i jednoj političkoj stranci.

Velika većina njih se nalazi na listi „Balkan“: od 193 osobe, firme ili organizacije sa područja bivše Jugoslavije, više od pola (105) ih ima mjesto rođenja ili adresu osnivanja u BiH. Kao razlog za izricanje sankcija u velikoj mjeri je izričito naveden rad Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (67), ali se u vezu sa radom Tribunala, odnosno, ugrožavanjem mira i sigurnosti na Zapadnom Balkanu, može dovesti još osoba na spisku.

Neki od onih koji su sankcionisani po tom osnovu su: Tihomir Blaškić, Momčilo Krajišnik, Milan Lukić i Ratko Mladić. Haški sud je zbog ratnih zločina osudio Blaškića (devet godina zatvora), Krajišnika (20 godina) i Lukića (doživotni zatvor). Mladić je osuđen na doživotni zatvor, ali je u toku žalbeni postupak.

Lista „Balkan“ uključuje i Biljanu Plavšić, hašku osuđenicu (11 godina zatvora) i nekadašnju predsjednicu RS, kao i Momčila Mandića, funkcionera u RS 90-ih godina prošlog stoljeća. Mandić je 2016. izabran u Skupštinu Srbije ispred Srpske radikalne stranke, a kao razlog za stavljanje na listu sankcija je navedeno pomaganje Radovanu Karadžiću.

Na listi je također i Ante Jelavić, bivši visoki funkcioner Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i član Predsjedništva BiH, kojeg je visoki predstavnik Wolfgang Petritsch smijenio 2001. godine, navodeći kao razlog pokušaj osnivanja hrvatske federalne jedinice u BiH i ugrožavanje ustavnog poretka. Kako bi izbjegao sudske postupke i zatvorsku kaznu u BiH, Jelavić je pobjegao u Hrvatsku, odakle se nikada nije vratio.