Politika

Analitičar Jutarnjeg lista koji je raskovao Čovića: U Zagrebu se priča da je puklo između Čovića i Plenkovića

To što su delegati HDZ-a u Domu naroda BiH zajedno sa onima iz RS glasali za poništenje Inzkovog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici izazvalo je brojne reakcije. No, ne samo u BiH. Analitičar Vlado Vurušić u svom tekstu za Jutarnji list postavio je pitanje šta će Draganu Čoviću na ovakav potez reći ‘njegovu zaštitnici u Zagrebu’ te njegov potez nazvao besramnim, amoralnim i nedoličnim. Ovaj tekst naišao je na veliki odjek u BiH. Vurušić je bio gost Centralnog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem na Face TV u kojem je ponovio da je potez Dragana Čovića nedoličan.

"Sada govori kako su mu izvukli iz konteksta. Ne može se tu ništa izvući iz konteksta. On kaže da je to poruka za Bakira Izetbegovića, a to je ono što se kaže “tuk na utuk”. Čovićev potez posljedica prepucavanja oko izbornih reformi. U Zagrebu kažu da Plenković i Čović nisu u dobrim odnosima. Neki kažu da su se čuli nakon ovoga što se dogodilo.", kazao je Vurušić.

On je ocijenio da je Milanoviću nekada jezik brži od pameti, te da često kaže i dobre stvari, ali na neadekvatan i nediplomatski način.

"Ne znam šta je Milanović pričom o genocidima htio reći. Neosporno je da je u Srebrenici počinjen genocid. I Hrvatska je imala rat i zločine koji se mogu smatrati genocidima. U Hrvatskoj postoji poseban senzibilitet prema genocidu u Srebrenici. Hrvatska ima dvije države s kojima mora paziti kakve odnose ima - to su BiH i Slovenija. Slovenija je u želucu Hrvatske, a BiH se naslanja na Hrvatsku. Postavlja se pitanje ko vodi hrvatsku politiku prema BiH - da li je to Dragan Čović ili Andrej Plenković?", kazao je Vurušić.

"Jedini prostor u koji Rusija još uvijek može na neki način ući su Srbija i BiH. Rusija zna da je BiH okrenuta prema Briselu, a ne prema Moskvi. Rusija nastoji destabilizirati situaciju na Balkanu pošto je ne može kontrolirati. Rusija je uvijek htjela imati neki sanitarni koridor prema Evropi. To su bile Bjelorusija i Ukrajina, a tim gubitkom se osjećaju ugroženo. Sada Rusija želi da bude sila koja će se i dalje pitati za svako krizno žarište u svijetu", komentirao je Vurušić.