Psihološki rat Rusije i Amerike oko Ukrajine ubrzano se približava tački u kojoj bi mirno rješenje krize moglo postati nemoguće, piše CNN u najnovijoj analizi. Američki predsjednik Joe Biden se našao u otvorenom sukobu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji koristi Ukrajinu kao taoca dok pokušava prisiliti SAD da pregovara o davno odlučenom ishodu Hladnog rata.
Nijedan predsjednik ne smije popustiti. Popuštanje se čini malo vjerovatnim s obzirom na to koliko su vlastitih političkih kredibiliteta uložili u sukob oko Ukrajine, navodi CNN. Iako se mnogim Amerikancima kriza u Ukrajini čini kao problem koji se njih ne bi trebao ticati, a naročito zbog činjenice da imaju vlastitih problema poput pandemije i rastuće inflacije, činjenica je da su se dvije vodeće svjetske nuklearne sile našle u najozbiljnijem ispitivanju snaga od pada Sovjetskog saveza.
Mogao bi izbiti najveći sukob konvencionalnih vojski u Europi od Drugog svjetskog rata
CNN u analizi podsjeća da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla potaknuti najveći sukob konvencionalnih vojski u Europi od kraja Drugog svjetskog rata. Ulozi za Ameriku su visoki - kredibilitet SAD-a u očima Zapada odnosno globalna percepcija američke moći, ali i vjerovatnost stvarnih posljedica koje bi Amerikanci mogli osjetiti kod kuće, primjerice porast cijena energenata potaknut krizom.
Danas se u Ženevi sastaju šefovi američke i ruske diplomacije, Antony Blinken i Sergej Lavrov. No Amerika sigurno neće pristati na Putinove zahtjeve, čije ispunjavanje bi teško kompromitovalo NATO.
S druge strane, američke prijetnje Rusiji sankcijama bez presedana zasad nisu polučile baš nikakav uspjeh. Baš naprotiv - vlada u Kijevu tvrdi da je Rusija pri kraju s nagomilavanjem vojske uz granicu s Ukrajinom. Putin tako na granici s Ukrajinom raspolaže s više od 100.000 vojnika, što mu omogućava pokretanje velike invazije u bilo kojem trenutku, navodi CNN.
Što Putin zaista želi?
Putin voli držati svoje protivnike u neizvjesnosti, podsjeća se u analizi. Dio analitičara vjeruje da ruski predsjednik blefira, odnosno da je stvorio prijetnju invazijom kako bi u pregovore s Amerikom ušao s pozicije moći. Drugi misle da Putin pokušajem destabilizacije Ukrajine igra na osjećaje nacionalista u Rusiji i tako si podiže popularnost u vlastitoj zemlji.
No, moguće je da je Putin "nanjušio" slabost Amerike i podjele u Europi i rezonira da je upravo sad pravi trenutak za rušenje ukrajinskih nada o pro-zapadnoj budućnosti, navodi se u analizi CNN-a. S obzirom na to koliko je vlastitog prestiža uložio u ukrajinsku krizu, a SAD odbija udovoljiti njegovim zahtjevima, nije vjerovatno da će jednostavno priznati poraz i povući se.
"Jedina stvar u koju sam siguran je da je odluka potpuno, totalno i isključivo na Vladimiru Putinu. Niko drugi neće donijeti tu odluku, niko drugi neće utjecati na nju", rekao je američki predsjednik Joe Biden na press konferenciji održanoj u srijedu u Bijeloj kući.
Zašto je Ukrajina tako važna Putinu?
Za Vladimira Putina, bivšeg časnika KGB-a, pad Sovjetskog Saveza je historijska katastrofa. NATO-ovo širenje na istok Putin doživljava kao poniženje velike ruske civilizacije. To objašnjava zašto je od Bidena tražio ono što američki predsjednik ne može prihvatiti, između ostalog i garanciju da Ukrajina nikad neće ući u NATO i povlačenje zapadnih snaga i naoružanja iz zemalja kao što su Poljska i Rumunija.
U proteklih desetak godina, Putin je pokušao obnoviti rusku sferu utjecaja nad bivšim sovjetskim državama kao što je Ukrajina. To je rezultiralo aneksijom Krima 2014. godine, ali i nedavnim gušenjem protesta u Bjelorusiji i Kazahstanu.
S obzirom na autokratsku prirodu Putinova režima, jasno je da ne može tolerirati prosperitetnu, prozapadnu demokratiju u Ukrajini. Takvo što bi, naime, moglo postati primjer Rusima koji su umorni od njegove dugogodišnje vladavine prožete korupcijom i represijom.
Putin želi okaljati ugled Zapada
Još jedna važna komponenta Putinovog projekta je uništenje ugleda Zapada, a naročito Sjedinjenih Država. Iako i dalje nije sasvim jasno je li rusko miješanje u američke predsjedničke izbore 2016. bilo presudno, činjenica je da je oslobodilo destruktivne sile u SAD-u. Kandidat kojeg je podržavao, Donald Trump, sad predvodi napad na američku demokratiju što se savršeno podudara s Putinovim ciljevima.
U isto vrijeme, Biden je oslabljen u vlastitoj zemlji jer je Trump osigurao da ga milioni Amerikanaca posmatraju kao nelegitimnog predsjednika, što je Putin zasigurno dočekao s oduševljenjem.
Bilo kako bilo, i Putin i Biden našli su se u situaciji u kojoj ne smiju popustiti u igri pokera s najvišim ulozima. Kako će se ona rasplesti, pokazat će dani koji dolaze.
