Šarena planeta

Apollo 7 otisnuo se u svemir na današnji dan: Prvi prijenos gledali su milioni ljudi

Apollo 7, odnosno tri člana posade, komandant Wally Schirra, Donn Eisele i Walt Cunningham lansirani su u svemir 11. oktobra 1968. godine iz Svemirskog centra "John F. Kennedy" pored Cape Canaverala na Floridi.

Misija je obišla Zemljinu orbitu 163 puta u 11 dana i poslala prve žive televizijske snimke iz svemira. Tako su ih mogli promatrati milioni ljudi širom svijeta. Letjelica je normalno izišla iz orbite, ušla u Zemljinu atmosferu te se spustila u Atlantski ocean. Sletjela je u blizini Bermudskih ostrva sa samo dva kilometra odstupanja od mjesta gdje je bilo predviđeno mjesto spuštanja.

Primarni cilj Apolla 7 bilo je testiranje

Primarni cilj Apolla 7 bilo je testiranje pogonskih motora, komandnog i servisnog modula, kao i testiranje posade prilikom ručnog upravljanja letjelicom. Nakon 11 dana leta, modul je prošao brojne testove. Svi sistemi na letjelici funkcionirali su onako kako je bilo predviđeno. Pogonski sistem komandnog modula koji je imao zadaću izbacivanja zapovjednog modula u Mjesečevu orbitu funkcionirao je prema planu.

Uprkos napetosti između posade i zemaljskih kontrolora, misija je bila potpuni tehnički uspjeh. Ona je dala NASA-i samopouzdanje da dva mjeseca kasnije pošalje Apollo 8 u orbitu oko Mjeseca. Dijelom zbog tih napetosti, niko od posade više nije letio u svemir, iako je Schirra već prije najavio da će se povući iz NASA-e nakon leta.

Apollo 7 ispunio je misiju Apolla 1 testiranjem komandnog sistema na niskoj Zemljinoj orbiti. To je bio značajan korak prema NASA-inu cilju slijetanja astronauta na Mjesec. Ostvarile su ga misije Apollo 11 i Apollo 12. Sljedeće misije Apollo 8 i Apollo 10 testirale su i druge različite komponente letjelice u orbiti oko Mjeseca te su snimile fotografije Mjesečeve površine.

Program je zaslužan za slanje prvih ljudi na Mjesec

Svemirski program Apollo bio je treći svemirski program s ljudskom posadom američke civilne Nacionalne aeronautičke i svemirske agencije (NASA). Program je zaslužan za slanje prvih ljudi na Mjesec. Nakon programa Mercury, koji je poslao prve Amerikance u svemir, program Apollo je kao svoju prethodnicu oformio program Gemini - prvi američki program s dvočlanom posadom čiji je cilj bio razvoj tehnologija potrebnih za slanje ljudi na Mjesec.

Program Apollo kao NASA-in treći svemirski program s ljudskom posadom bio je do tada najveći i najskuplji svemirski program. Između ostalog, uključivao je mnogo misija bez posade s probnim zadacima te ukupno 11 misija s ljudskom posadom.