Politika

Balkanska veza bečkog terorista. Njemački list piše da IS regrutira u BiH i na Kosovu

Njemački mediji opširno pišu o vezama bečkog atentatora s islamističkim krugovima na Balkanu. On je, kako se tvrdi, očito bio član terorističke milicije IS, odnosno "podružnice" IS-a na Balkanu, prenosi Deutsche Welle.

Je li teroristički napad u Beču izveden u režiji Islamske države? Njemačke sigurnosne službe potvrdile su za list Tagesspiegel da se trenutno provjerava je li Kujtim Fejzulaj djelovao po nalogu IS-a.

"Fejzulaj je očigledno bio uključen u Balkan-Connection IS-a", piše berlinski list.

Teroristička milicija je u utorak preuzela odgovornost za krvoproliće u Beču u kojem je Fejzulaj u ponedjeljak navečer ubio četiri osobe, a 23 povrijedio.

"Vojnik kalifata"

IS-ova "medijska agencija" Amaq Fejzulaja je nazvala "vojnikom kalifata". Austrijske vlasti objavu IS-a na internetu smatraju "vjerovatno autentičnom".

Bečki atentator je rođen u glavnom gradu Austrije i imao je austrijsko državljanstvo - a njegova albanska obitelj potječe iz Sjeverne Makedonije. Borbeno ime mu je glasilo "Abu Dujana al-Albani".

IS se, kako piše Tagesspiegel citirajući pritom izvore u sigurnosnim krugovima, pokušava restrukturirati nakon posljednjih poraza. Teroristička milicija pokušava regrutirati pristalice u BiH i na Kosovu, piše njemački list.

"Ta mreža seže i do Njemačke, Austrije i Švicarske", piše list.

U švicarskom Winterthuru je policija uhitila dva muškarca koji su, kako se sumnja, bili u kontaktu s bečkim atentatorom.

Ono što je za sada poznato je da je Fejzulaj 2018. u turskom pograničnom području u blizini granice sa Sirijom stupio u kontakt s dva njemačka džihadista. I Fejzulaj se htio priključiti Islamskoj državi, ali turska policija ga je uhapsila i on je prebačen u Austriju. Kasnije je zbog članstva u terorističkoj grupi osuđen na 22 mjeseca zatvorske kazne. Iz zatvora je pušten krajem 2019., prije odsluženja kompletne kazne.

Bijes, sram i pogođenost

Berlinski list Tageszeitung piše o reakcijama na Balkanu na teror u Beču.

"Bijes, sram i pogođenost", to je naslov članka u kojem se prenosi reakcije muslimanskih vjerskih čelnika u regiji koji su oštrim riječima osudili teroristički napad.

Dopisnik Erich Rathfelder prenosi i reakcije iz rodnog sela porodice Fejzulaj u Sjevernoj Makedoniji, koje se nalazi u blizini Tetova.

"Kad smo čuli šta se dogodilo, bilo nas je sram", kažu žitelji tog sela. Oni su se, kako prenosi berlinski dnevnik, odmah distancirali od tog čina.

Atentat je, kako piše Tageszeitung, izazvao zgražanje i strahove među brojnim muslimanima, kojih je na Zapadnom Balkanu više od deset miliona u Albaniji, BiH, na Kosovu, u Srbiji i Crnoj Gori. Ovaj list napominje i da su predstavnici nekih drugih naroda iż unutrašnjo-političkih razloga pokušali muslimane generalno dovesti u blizinu terora. Tu se izričito spominje i predstavnike Hrvata u BiH.

Albanci u Beču: Tužni smo i šokirani

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) istražio je kako albanska dijaspora u Beču reagira na stravičan čin čovjeka s kojim dijele isto porijeklo.

"Poput noćne more", to su riječi Mergima Ahmetija (stvarni identitet poznat redakciji), Austrijanca albanskog podrijetla, on za NZZ kaže:

"Mi smo nevjerojatno tužni i šokirani".

Za pseudonim se odlučio iz obzira prema svojoj porodici, piše NZZ - i to zato što se o ovoj temi na Balkanu govori s puno emocija:

"Ko kritizira vlastitu grupu, tog se brzo proglasi izdajnikom", kaže Ahmeti.

NZZ podsjeća da je prva generacija albanskih gastarbajtera u Austriju stigla u 60-im godinama prošlog stoljeća. Bili su to uglavnom ljudi iz ruralnih krajeva, baš kao i otac atentatora. Kasnije su stigli i drugi migranti, a koncem 90-ih i izbjeglice s Kosova, ljudi koji su sa sobom donijeli i traumatična iskustva, piše NZZ. Ahmeti kaže da je vrlo pomno pratio razvoj salafističkih struktura u Beču.

Dodaje da se stav prema muslimanima počeo mijenjati nakon napada 11. septembra 2001. u SAD-u, da je bilo diskriminiranja i senzacionalizma u tabloidima. Na sve izraženiju odbojnost prema njima mnogi su se Albanci počeli okretati svojim korijenima, napominje švicarski list. Religija odnosno islam je počeo igrati sve veću ulogu. I s vremenom se jedna manja grupa muslimana radikalizirala i - izolirala, do tih je ljudi sad teško doći, prenosi NZZ izjavu stručnjaka za Balkan Roberta Pichlera.

Propusti države?

Mnogi članovi albanske dijaspore, kako piše NZZ, ne shvataju zašto vlasti nisu pomnije nadzirale tog mladog čovjeka koji je iz zatvora pušten prije odsluženja kompletne kazne - iako se znalo za njegovo članstvo u IS-u i namjeru da se priključi džihadu.

"Zašto se država tako neodlučno ponaša prema opasnim ljudima", zgraža se i Ahmeti. On se sada boji onoga što očekuje albansku zajednicu u Austriju. Diskriminacije, rasizma, uvreda.

"Svi Albanci moraju sad ispaštati zbog onoga što je taj š…k napravio", prenosi Deutsche Welle.