Vijesti

Bezuvjetan ulazak BiH u EU podržava 40, a u NATO manje od 10% građana RS-a

Bezuvjetan ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju podržava 40,8%, a ulazak u NATO podržava 9,2% ispitanika u Republici Srpskoj, pokazalo je istraživanje koje je dio aktivnosti projekta “Proširivanje debate o NATO integracijama u Republici Srpskoj”, koji provodi Eda – Agencija za razvoj poduzeća u saradnji s Fakultetom političkih nauka u Banjoj Luci, a financira Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.

Osjetan i vidljiv pad

Istraživanje je provedeno tokom pet radnih dana u septembru 2021. godine korištenjem CATI metode (telefonsko anketiranje) na višefaznom uzorku od 1000 punoljetnih građana i građanki RS-a. Prema ovom istraživanju, koje će danas biti predstavljeno u Banjoj Luci, uvjetnu podršku za ulazak u EU, odnosno ako i Srbija postane članica EU-a, dalo je 13,5% ispitanika. Istodobno, uvjetnu podršku za ulazak u NATO, tj. ako to i Srbija učini, dalo je 4,9% ispitanika. Gotovo četvrtina ispitanika, njih 24,2%, istodobno iskazuje otpor prema ulasku u EU i pristupanju NATO-u.

– Prikupljeni podaci ukazuju da je većina ispitanika, oko 53,5%, kao osnovni razlog vlastitog otpora prema ulasku BiH u NATO navodila ratna događanja tokom 90-ih godina prošlog vijeka. Značajan broj ispitanika, oko 32,9%, nije naveo konkretan razlog za otpor prema NATO-u. Istodobno, oko 7,3% ispitanika odgovorilo je da NATO ne doprinosi povećanoj sigurnosti – navodi se u dokumentu. Rezultati usporedne analize, navode autori istraživanja, ukazuju na značaj aktuelnih događanja na formiranje i mijenjanje stavova građana Republike Srpske o euroatlantskim integracijama. U tom kontekstu daljnje opadanje bezuvjetne podrške ulasku u EU može biti dovedeno u vezu s nametanjem dopuna Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, odnosno političkom krizom u BiH koja je uslijedila nakon navedenog čina bivšeg visokog predstavnika. Blagi rast uvjetne podrške ulasku u Europsku uniju, u slučaju da to učini i Srbija, vjerojatno je povezan s njezinom ulogom u promociji regionalne inicijative “Otvoreni Balkan” koja se može tumačiti i kao svojevrstan pritisak zemalja zapadnog Balkana na EU uslijed iznevjerenih očekivanja glede procesa njihove integracije u spomenutu nadnacionalnu zajednicu. 

Anketa o pristupanju EU i NATO savezu provedena među građanima u RS

S druge strane, značajniji pad otpora prema (bez)uvjetnom ulasku u NATO prvenstveno treba promatrati u svjetlu smirivanja političkih tenzija u BiH koje su uslijedile nakon što je Predsjedništvo BiH potpisalo dokument “Program reformi Bosne i Hercegovine 2020.” u decembru 2019. godine. Skladno tome, ističe se u istraživanju, moguće je primijetiti da je postotak građana RS-a koji u septembru 2021. izražavaju bezuvjetan otpor prema ulasku u NATO približan onom iz oktobra 2019. godine. U razdoblju od oktobra 2019. do danas primjetan je konstantan pad podrške građana Republike Srpske za ulazak u EU (od 67,8% do 40,8%), dok se otpor prema ulasku u NATO nakon rasta tokom 2020. godine vratio na prvobitno izmjerenu vrijednost (od 63,4% do 63%).

PROČITAJTE  U Sarajevu pao prvi snijeg ove zime: Pogledajte snimak

Nezainteresiranost

Evidentno je, tvrdi se u istraživanju, kako većina ispitanika koji su izrazili otpor prema ulasku BiH u NATO vlastite stavove o tom pitanju zasniva na razlozima koji nisu utemeljeni na instrumentalnoj, već na vrijednosnoj racionalnosti/emocionalnosti. Kao posredna potvrda za to mogu poslužiti stavovi ispitanika o negativnim posljedicama povlačenja američkih vojnih trupa iz Afganistana na daljnje širenje NATO-a. Navedeni upit postavljen je svim ispitanicima, a prikupljeni podaci ukazuju da većini građana RS-a djelovanje NATO saveza izvan granica Bosne i Hercegovine nije u fokusu interesa.

Naime, 21,2% ispitanika smatra da će povlačenje NATO-a iz Afganistana izazvati negativne posljedice na daljnje širenje Saveza. Istodobno, 21,6% ispitanika podržava suprotan stav. Međutim, čak 57,2% ispitanika nema formiran stav o tom pitanju, što se vjerovatno može tumačiti kao posljedica njihove neupućenosti ili nezainteresiranosti za spomenutu problematiku. Ravnodušan odnos ispitanika prema postavljenim pitanjima bio je još izraženiji o temama povezanim s ulaskom BiH u EU.

Razlozi zbog kojih su građani u RS protiv pristupanja NATO savezu

Primjerice, gotovo polovina ispitanika nije imala formiran stav o tome hoće li aktuelno odbijanje političkih predstavnika iz RS-a da sudjeluju u radu državnih institucija imati dalekosežne posljedice na ulazak BiH u EU. Slična situacija bila je primjetna i kod pitanja koje se odnosilo na ispitivanja stavova o daljnjoj svrsi postojanja Ureda visokog predstavnika (OHR) u kontekstu njegova doprinosa euroatlantskim integracijama BiH. Čak 43,2% ispitanika nije imalo formiran stav o ovoj temi. Međutim, u ovom slučaju značajna većina preostalih ispitanika, njih 40%, smatra da daljnje postojanje OHR-a neće imati značajnije učinke na proces euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine. Nasuprot tomu, zbir potpune i djelomične podrške doprinosu OHR-a euroatlantskim integracijama BiH iznosi 16,8%.

PROČITAJTE  Pahor: Odgovor na porast nacionalizma na Balkanu je proširenje EU


Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare