Zdravlje

Biden krenuo stopama Trumpa? Amerikanci se opiru jačanju Svjetske zdravstvene organizacije

Sjedinjene Američke Države, najveći donator Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), opiru se prijedlozima da se agencija učini neovisnijom, izjavila su četiri zvaničnika uključena u razgovore.

To je izazvalo sumnju u dugoročnu potporu administracije američkog predsjednika Joea Bidena ovoj agenciji Ujedinjenih naroda, prenosi Reuters.

Povećati prihode

Prijedlog, koji je izradila radna grupa WHO-a za održivo finansiranje, povećao bi stalni godišnji doprinos svake države članice. Plan je dio šireg reformskog procesa potaknutog pandemijom COVID-19, koja je naglasila ograničenja WHO-a da intervenira u ranoj fazi krize.

No, američka vlada protivi se reformi jer je zabrinuta za sposobnost WHO-a da se suoči s budućim prijetnjama, uključujući one koje dolaze iz Kine, saopćili su američki zvaničnici.

Umjesto toga, zalažu se za stvaranje posebnog fonda, koji bi izravno kontrolirali donatori, a koji bi finansirao prevenciju i kontrolu hitnih zdravstvenih situacija. Četiri evropska zvaničnika, koji su uključeni u razgovore, potvrdili su američko protivljenje.

Objavljeni prijedlog poziva na postupno povećanje obaveznih doprinosa država članica od 2024. kako bi do 2028. ovi doprinosi činili polovinu osnovnog proračuna agencije u iznosu od dvije milijarde dolara, u usporedbi sa sadašnjim manje od 20 posto, stoji u dokumentu.

Osnovni budžet WHO-a usmjeren je na borbu protiv pandemija i jačanje zdravstvenih sistema širom svijeta. Također se prikuplja dodatna milijarda godišnje za rješavanje specifičnih globalnih izazova, kao što su tropske bolesti i gripa.

Pristalice ove opcije kažu da trenutno oslanjanje na dobrovoljno finansiranje država članica i dobrotvornih organizacija, kao što je Fond Billa i Melinde Gates, prisiljava WHO da se usredotoči na prioritete koje su postavili finansijeri i čini ga manje sposobnim da se upusti u kritiku članica kada stvari krenu po zlu.

Nezavisna komisija o pandemijama, koja je imenovana da savjetuje o reformi WHO-a, pozvalo je na puno veće povećanje obaveznih naknada, na 75 posto osnovnog proračuna, smatrajući trenutni sistem "velikim rizikom za integritet i neovisnost WHO-a" .

Najveći donatori iz Evropske unije, uključujući Njemačku, podupiru plan, zajedno s većinom afričkih, južnoazijskih, južnoameričkih i arapskih zemalja, izjavila su tri evropska zvaničnika.

Nova struktura

WHO je potvrdio da trenutno nema konsenzusa među državama članicama i dodao da će se razgovori vjerojatno nastaviti do godišnjeg sastanka Svjetske zdravstvene skupštine u maju, najvišeg tijela agencije za donošenje odluka.

Jedan evropski predstavnik rekao je da američki plan "izaziva skepticizam u mnogim zemljama" i naglasio da bi stvaranje nove strukture koju kontroliraju donatori, a ne WHO, oslabilo sposobnost agencije za borbu protiv budućih pandemija.

Washington je neko vrijeme bio kritičan prema WHO-u. Bivši predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz WHO-a nakon što ih je optužio da brane početna kineska kašnjenja u dijeljenju informacija kada se COVID-19 pojavio 2019. godine.

Bidenova administracija ponovno se pridružila WHO-u ubrzo nakon preuzimanja dužnosti, ali smatraju da je ovoj organizaciji potrebna značajna reforma te su izrazili zabrinutost u vezi sa upravljanjem, strukturom i sposobnostima WHO-a da se suoči s rastućim prijetnjama, ne samo iz Kine.