Svijet

Biden testira koliko može pojačati pritisak na Putina, a da ne izazove burnu reakciju: ‘Rizici su u ovoj fazi sukoba vrlo ozbiljni‘

Predsjednik Joe Biden obećava da će pojačati još veći pritisak na Vladimira Putina, čak i dok je ruski čelnik svim silama branio rat u Ukrajini na nacionalnoj paradi na kojoj su učestvovale hiljade vojnika u Moskvi.

Ruska proslava Dana pobjede u ponedjeljak uslijedila je nakon zapanjujućeg slijeda otkrića o rezultatima dijeljenja obavještajnih podataka SAD s Ukrajinom i nakon što je Biden pozvao da se nevjerovatne 33 milijarde dolara u oružju i pomoći daju, Kijevu u još jednom vanrednom koraku koji je proširio učešće SAD u ratu, piše CNN.

Američka pomoć tog nivoa trećoj zemlji s ciljem da se rani suparnik američke nuklearne supersile bio bi nezamisliv prije invazije, posebno s obzirom na Bidenovu želju da izbjegne direktan sukob s Moskvom.
Uloga SAD u širokom zapadnom frontu protiv Putina, što rezultira velikim gubicima za rusku vojsku, ponovo postavlja pitanja koliko će trebati da moćnik Kremlja na to reagira.

Čini se da je činjenica da sada postoje javna saznanja o vrijednim obavještajnim podacima koje Zapad nudi Ukrajini, što povećava rizik da bi Putin mogao biti ponižen i mogao djelovati na način koji bi mogao izazvati opasnu eskalaciju.

Ova stvarnost znači da je Biden pod ogromnim pritiskom da izračuna koliko daleko ići u Ukrajini bez prelaska crvenih linija koje Putin nije niti identificirao, niti ih možda nije niti ustanovio u vlastitom umu, kako bi izbjegao katastrofalan klizanje prema ratu.

Otrežnjujuće upozorenje direktora CIA-e

Ova igra u sjeni između Washingtona i Moskve odvija se u pozadini žestokih borbi u istočnoj i južnoj Ukrajini. U posljednjem zločinu strahuje se da je oko 60 ljudi poginulo nakon što je ruski avion bacio bombu na školu u Lugansku u kojoj su se civili sklonili u subotu poslijepodne.

Putin je u ponedjeljak iskoristio svoj godišnji govor povodom Dana pobjede kojim je obilježio kraj Drugog svjetskog rata kako bi lažno okrivio Sjedinjene Države i Zapad što mu nisu ostavili drugog izbora nego da napadne Ukrajinu. U govoru u kojem je preokrenuo stvarnost, ustvrdio je da je rat započeo jer Rusija nije imala izbora nego preventivno odbiti "agresiju" na svojim granicama.

Pokolj u Ukrajini, tipičan za nemilosrdni obrazac napada ruskih snaga na civile, naglasio je otrežnjujuće upozorenje direktora CIA-e Billa Burnsa o opasnostima nove faze rata.

"(Putin) je u raspoloženju u kojem ne vjeruje da sebi može priuštiti gubitak", rekao je Burns na događaju Financial Timesa u Washingtonu u subotu. "Mislim da je trenutno uvjeren da će mu udvostručenje ipak omogućiti napredak."

Burns je također rekao da, iako SAD za sada ne vide nikakve dokaze da Rusija mobilizira manje prinose, taktičko nuklearno oružje za upotrebu u Ukrajini, mogućnost da bi to moglo nastojati učiniti ne može se odbaciti.

"S obzirom na vrstu zveckanja sabljama… koje smo čuli od ruskog vodstva, ne možemo olako shvatiti te mogućnosti", rekao je Burns. "U trenutku kada su ulozi za Putinovu Rusiju vrlo visoki i ti rizici u ovoj drugoj fazi sukoba su ozbiljni i ne bi ih trebali podcijeniti."

Američko balansiranje posebno je akutno jer je Putin godinama jasno davao do znanja da vjeruje da je SAD uključen u dugoročne napore da ga svrgnu i uguše Rusiju, pa se retoričke razlike napravljene u Washingtonu o tome šta SAD jesu, a šta nisu kadre činiti za Ukrajinu, mogu izgubiti na ruskom vođi izoliranom unutar Kremlja.

To je ono zbog čega su prošlosedmični izvještaji o razmjeni obavještajnih podataka s Kijevom toliko značajni.

"Ne ubijaju Ruse i uništavaju opremu samo oprema i oružje; obavještajni podaci je također oružje", rekao je bivši direktor Nacionalne obavještajne službe James Clapper CNN-ovoj Erin Burnett prošle sedmice.

Ulozi za SAD i svijet bili su naglašeni kada su New York Times, CNN i drugi mediji otkrili da su američke obavještajne službe pridonijele uspješnim napadima na visoke čelnike ruskih oružanih snaga i na vodeći brod zemlje, Moskvu, koji je potopljen u strašnoj vojnoj i simboličan udarac.

Kada su se pojavili medijski izvještaji, visoki američki dužnosnici insistirali su na tome da SAD djeluju na legitiman i savršeno legalan način i da je na Ukrajincima kako uklopiti vrijedne obavještajne podatke s ratišta u svoju ratnu strategiju.

"Pružamo im obavještajne podatke kako bi se mogli odbraniti od ruske agresije i staviti ih u poziciju u kojoj su jači za pregovaračkim stolom protiv Rusa", rekla je Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica pri Ujedinjenim narodima, Jakeu Tapperu za CNN u nedjelju "State of the Union".

"Kako će koristiti tu obavještajnu informaciju ovisi o njima. Ali ono što želimo biti sigurni je da imaju opremu i informacije i sredstva za borbu u ovom ratu na način koji im pomaže u odbrani vlastitog suvereniteta."

SAD tvrdi da se ne upušta u rat s Rusijom, već zapravo pomaže Ukrajini da se odbrani, korak koji ne bi bio nužan da nije bilo ničim izazvane ruske invazije.

Nepoznato je kako Putin obrađuje takve karakterizacije američke uloge i bi li se mogao nabaciti, posebno s obzirom na katastrofalno stanje rata nakon oštrog ukrajinskog otpora koristeći zapadno oružje i streljivo.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov već je, naprimjer, optužio SAD da vode proxy rat u Ukrajini i upozorio da su rizici od svjetskog rata sada "značajni" kao rezultat.

Pojedinačne odluke o tome kako SAD pomažu Ukrajini ponekad izvana izgledaju zbunjujuće ili nelogične. Naprimjer, ranije tokom rata, Bijela kuća je stavila veto na plan Poljske da pošalje avione iz sovjetskog doba u zemlju kako bi izbjegla pretjerano antagoniziranje Putina. A New York Times izvijestio je da SAD ne daju informacije Ukrajincima o tome gdje se nalaze ruski generali. Potonja zabrana mogla bi biti osmišljena kako bi zaštitila Amerikance od napada odmazde, u vrijeme kada sve više američkih dužnosnika i zakonodavaca posjećuje ratom razoreni Kijev. Prva dama Jill Biden u nedjelju je nenajavljeno posjetila jugozapadnu Ukrajinu.

Iako insistiranje SAD na tome da Ukrajini nije ponudilo ciljane obavještajne podatke može biti pokušaj izbjegavanja šansi za buktinju s Rusijom, to je retorička konstrukcija koja u praksi možda ne znači puno.

"Namjera možda nije bila izričito pružanje obavještajnih podataka Ukrajincima kako bi mogli ubijati ruske generale", rekao je Clapper Burnettu u četvrtak. "Ali ako dijelite obavještajne podatke koji Ukrajincima daju svjesnost situacije, ako pomognete ili identificirati ili ojačati, na primjer, gdje je štab, ruski štab, dobro, to je mjesto gdje generali općenito gravitiraju, to je štab."

Ipak, Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u, odbacio je ideju da SAD vode proxy rat s Rusijom u Ukrajini.

Dvije supersile

"Mi smo u poziciji da pomažemo Ukrajini da se odbrani od direktnog ruskog napada na Ukrajinu. Ovdje se ne radi o dvije supersile koje negdje sjede i da njihove sluge odu i ratuju jedni protiv drugih", rekao je Volker za CNN-ov "Smerconish" u subotu.

"Ovo je Rusija direktno uključena u pokušaj istrebljenja Ukrajine, nazivajući ih nacistima. A Ukrajinci se brane i dobivaju veliku potporu od ostatka svijeta dok to čine", rekao je Volker.

Rusiji bi moglo odgovarati da svijet gleda na rat kao na masovno nadmetanje sa Zapadom, a ne kao na manji angažman s bivšom sovjetskom republikom na njezinoj granici. Dok Putinov udar na neovisne medije znači da mnogi Rusi ne dobivaju pravu sliku o groznom učinku svoje vojske, postoji propagandna vrijednost u smislu da su borba i naknadni preokreti u kontekstu šireg rata protiv Zapada umjesto toga manje snage.

No, Putin do sada nije poduzeo sudbonosni korak za proširenje sukoba, dijelom i zbog sposobnosti Zapada za odvraćanje. Iz javno dostupnih izvora, čini se da nema dokaza o širokim cyber-napadima na američke objekte kojih se administracija bojala. Rusija do sada nije pokušala zaustaviti dotok oružja u Ukrajinu preko vanjskih zemalja -- potez koji bi mogao potaknuti izravan obračun ako se dogodi na teritoriju NATO-a.

Ali mogućnost da bi se takvi sukobi mogli dogoditi, ruskom namjerom ili pogrešnim proračunom, ostat će sve dok rat traje. Također nema znakova da Zapad umanjuje svoju predanost. Zapravo je obrnuto.

"Danas sam razgovarao s čelnicima G7 i predsjednikom (Volodimirom) Zelenskim o našem čvrstom jedinstvu i predanosti da nastavimo jačati Ukrajinu i pojačavati bol Putina", napisao je Biden na Twitteru u nedjelju nakon globalnog videopoziva.

Bidenov komentar bio je vrijedan pažnje jer je prenio osjećaj da Zapad, nakon što je Rusiji uveo neke od najkažnjivijih ekonomskih sankcija u povijesti, još uvijek pokušava pojačati vrućinu na Putina. SAD su u nedjelju objavile novi krug sankcija kojima su mediji pod kontrolom Kremlja odsjecali američke oglašivače i zabranjivali zemlji korištenje usluga savjetovanja o upravljanju i računovodstvu koje pružaju SAD.

Nema smislenog diplomatskog pritiska da se to okonča rat sa Zapada. Ovaj vakuum je očito nastao iz osjećaja u Washingtonu i nekim europskim prijestolnicama da Ukrajina, zahvaljujući svom herojskom otporu i protoku zapadnog oružja, u određenoj mjeri pobjeđuje u sukobu. A Putin pokazuje sve znake da se nastavlja, koliko god to bila užasna cijena.

No, širi geopolitički rizici koji dolaze s ovom stvarnošću samo će rasti zajedno s pritiskom Zapada.