Vijesti

BiH ima ogromnu smrtnost od korone. Ljekar: Katastrofalno smo podbacili

Bosna i Hercegovina postala je najgora država po smrtnosti od korone na milijun stanovnika u Evropi.

Prema statistici koju pruža Worldometers, BiH je došla na 3.134 smrtna slučaja na milion stanovnika, što je više od druge Mađarske, koja ima 3.128 preminulih na milijun stanovnika.

Ispred BiH na svjetskoj ljestvici je samo Peru s 5.934 smrti na milion stanovnika.

Worldometers dodaje da je Bosna i Hercegovina dosad imala 225.857 slučajeva zaraze, a preminule su 10.203 osobe.

U isto vrijeme se gotovo 37 posto građana Bosne i Hercegovine ne želi vakcinisati protiv covida-19 u strahu od neželjenih posljedica, pokazuje online istraživanje objavljeno u vrijeme razmjerno visokog broja novozaraženih i umrlih od posljedica bolesti u toj zemlji.

Agencija Valicon predstavila je rezultate ispitivanja provedenog na više od 500 osoba u periodu od 3. do 7. septembra, prema kojima čak 187 od 509 anketiranih koji do sada nisu cijepljeni ističe da to ne žele biti ni u budućnosti. To predstavlja oko 36.7 posto ukupno anketiranih.

Vaakcinisano oko 30% stanovnika

Po ranijim podacima, u BiH je vakcinisano oko 30 posto stanovnika.

Negativne posljedice su glavni razlog zašto građani odbijaju primiti vakcinu protiv koronavirusa.

Istraživanje je pokazuje da gotovo pola antivaksera, odnosno njih 46 posto, strahuje od posljedica cjepiva, odnosno eventualnih nuspojava.

Deutsche Welle je objavio veliku reportažu koju je njegova novinarka napravila u Bosni i Hercegovini. DW piše da je odnos građana BiH prema mjerama na suzbijanju širenja koronavirusa uglavnom opušten.

“Narod je vrlo neprosvijećen. A kada se zaraze, onda su izbezumljeni”

“Mi smo izgubljeni zbog javnosti koja se nonšalantno ponaša”, kaže prim. dr. Nazif Derviškadić, specijalist infektolog, šef zaraznog odjela Kantonalne bolnice u Mostaru. Dr. Derviškadić upozorava da BiH ponovo očekuje vrlo teško razdoblje kada je riječ o pandemiji koronavirusa. Situacija u bolnici je, kako kaže, već sada ozbiljna.

Njegov tuzlanski kolega prof. dr. Nermin Salkić, profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli, nije ništa manje pesimističan:

“Ja bih iskreno kao nikada do sada htio da me vrijeme i događaji demantiraju, ali se bojim da ćemo zbog same prirode delta varijante te niske stope imuniziranosti imati sličnu, ako ne i goru situaciju.”

Prof. Salkić je na samom početku pandemije koronavirusa upozoravao do čega može dovesti nepoštovanje mjera, a ubrzo nakon toga govorio o postojanju dvije realnosti u BiH: jedne unutar bolnica i druge izvan njih.

“Imao sam pacijenticu koja se svađala sa zaštitarima jer nije htjela nositi, kako ju je zvala, brnjicu. Zarazila se koronavirusom u trećem valu i završila s plućnom embolijom”, govori o svom iskustvu dr. Derviškadić i odlučno dodaje: “Narod je vrlo neprosvijećen. A kada se zaraze, onda su izbezumljeni.”

Nonšalantnost o kojoj govori dr. Derviškadić, ili druga realnost, kako je naziva prof. Salkić, vidljive su na svakom koraku u BiH.

A u crno je korona doslovno zavila glavni grad BiH početkom ove godine. U gradu koji je bio pod najdužom opsadom u novijoj historiji u jednom danu je od korone umrlo više ljudi nego što je dnevno ginulo tokom rata.

No svega nekoliko mjeseci kasnije u Sarajevu kao da korone nema.

“Tačno je da je posljednjih mjeseci poštivanje neophodnih preventivnih mjera u BiH značajno popustilo. Više je razloga za to, a neki od njih su: veliki broj ljudi je već prebolio zarazu koronavirusom, veliki broj se vakcinisao, bilo je ljetno razdoblje, ljudi su boravili na otvorenom, gdje je objektivno rizik od zaražavanja znatno niži. Međutim, jedan od razloga je i što je popustila kontrola poštivanja i provođenja mjera”, kaže prof. dr. Zarema Obradović, profesorica epidemiologije na Fakultetu zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu.

PROČITAJTE  Ukinuta Covid ograničenja za ulazak stranaca u BiH

I zaista, većina sagovornika u Sarajevu mi kaže da ih zapravo niko ne kontrolira, a i ako da, onda im “progledaju kroz prste”.

Sarajevo

“Ljudi vole komfor i neometan životni tok, a ova pandemija po svojoj prirodi ima tendenciju da nas sve liši mnogih stvari koje smo do jučer shvaćali zdravo za gotovo. Moramo razumjeti i da sve ovo skupa dugo traje te da je i građanstvo psihološki iscrpljeno”, kaže prof. Salkić.

“Rekao bih da je to prirodan tijek razvoja reakcija ljudi, odnosno većine”, objašnjava psiholog Bojan Šošić, član Odbora za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih znanosti Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

On kaže da treba uzeti u obzir činjenice oko gubitka povjerenja u struku, povjerenja u donositelje odluka, činjenice da se i ovaj virus i sama bolest koju izaziva ponašaju po modelima koje je teško uporediti sa svakodnevnim iskustvom laika koje stječu kroz život susrećući se s različitim oboljenjima. Također, neke objektivne osobitosti covida-19 su, kako kaže Šošić, nametnule potrebu da se ljudima s malo ili nimalo medicinskog znanja objašnjavaju i prilično kompleksni procesi, a to nije nimalo lak zadatak.

“Kad se to sve događa u društvu kakvo je naše, koje čine ljudi koji se poslovično opiru uvođenju reda i vole za sebe misliti da se dobro snalaze u kaosu, kojima je inat glavna crta u nacionalnoj karakterologiji, onda dobijemo ovo stanje”, kaže Šošić.

Šošić kaže da je razumljivo da su ljudi umorni od toga da slijede preporuke i mjere, ali da ipak postoje one strukture u društvu koje se ne smiju odreći odgovornosti da uporno prikladno informiraju građane u najboljem interesu svih. “Na tom planu je kod nas bilo žalosnih propusta”, kaže Šošić.

Kako izgleda djelić antivakserske kampanje imala sam priliku i sama vidjeti na Baščaršiji.

“Pobogu, gospođo, pa ne mislite valjda da će Vas taj komad papira spasiti”, kaže mi jedna Sarajka dok razgovaramo o koroni. Za nju korona nije ništa drugo nego obična gripa, masku ne nosi iako je u trgovini u kojoj radi obavezna, cijela priča o koroni za nju je priča o novom svjetskom poretku i sve ovo je naprosto mobing nad čovječanstvom.

“Ni slučajno nemojte pratiti domaće medije”, savjetuje mi i pokazuje stranice na engleskom na kojima se ona informira. Prešućujem zbog toga što sam novinarka i polako se počinjem opraštati: “Skinite tu masku gospođo i udahnite zrak!” poručuje mi na rastanku.

“Svemu ovome vrlo značajan doprinos daju društvene mreže i internet gdje se nemilice objavljuju i propagiraju članci i multimedijski zapisi koji daju eklatantno pogrešne podatke, lukavo zapakirane tako da daju iluziju kvalitetnog znanstvenog znanja. Vrlo je teško nekada čak i medicinski obrazovanim ljudima odvojiti laž od istine jer to zahtijeva ozbiljan trud i vrijeme.

Tragičnim smatram da populacija ne vjeruje institucijama i etabliranim stručnjacima, ali je spremna povjerovati u opskurne članke s portala koji zarađuju na temelju većeg broja posjetitelja, a što je često i njihov jedini motiv”, kaže prof. Salkić.

A kako izgleda kada vas najbliži ismijavaju zbog poštovanja mjera govori mi jedna druga Sarajka: “Moji roditelji žive u istoj ulici kao i ja, svega nekoliko stotina metara dalje, ali mi se nismo vidjeli šest mjeseci jer su stariji i slabiji. Cijela obitelj mog muža se tome smijala. Na kraju su svi završili s koronom, uključujući i mene.”

PROČITAJTE  Ukida se obaveza nošenja maski u avionima i na aerodromima u Evropi

Ljekati koji ne žele vakcine

Kilometrima daleko od Sarajeva, u blizini Ugljevika, srela sam ženu u ranim četrdesetima koja je upravo u vlastitoj obitelji imala smrtni slučaj zbog koronavirusa. No ona i dalje ne vjeruje u koronu, a tek ne u zdravstveni sistem. Vakcinu nije primila. I ne želi.

Stariji gospodin iz istog mjesta mi kaže: “Kako da ja nepismen znam trebam li primiti cjepivo kada se ni liječnici ne mogu dogovoriti? Jedni kažu da trebam, drugi kažu da ne trebam.”

Da je uvjeravanje i ljekara ponekad zahtjevan posao govori iskustvo Nedime Zulić, bivše v.d direktorice Doma zdravlja Cazin. Zulić kaže kako je na početku pandemije svakog dana morala u pisanoj formi upozoravati zaposlenike na preporuke Kriznih stožera FBiH i Unsko-sanskog kantona te kontrolirati pridržavaju li se mjera.

“Kakav apsurd, upozoravati liječnike na pridržavanje mjera”, kaže ona i dodaje kako su od dijela cjepiva namijenjenih zdravstvenim radnicima na kraju profitirali onkološki pacijenti i radnici kantonalnog MUP-a.

“Imao sam doktoricu, koja nije htjela vakcinu, završila je s embolijom pluća”, kaže prim. dr. Derviškadić, koji je pak prvi primio vakcinu nakon što je stigao kontingent AstraZenece koji je BiH donirala Srbija.

Staviti antivaksere pod kontrolu

“Korona će trajati 10, 20, 30 godina, dok se antivakseri na stave pod kontrolu”, jasan je dr. Derviškadić, koji se zalaže za to da cjepivo bude zakonska obveza.

Ocjenjujući dosadašnjih godinu i po dana borbe protiv pandemije dr. Salkić kaže: “Mislim da naše brojke govore o tome da smo katastrofalno podbacili. I odgovorni smo svi – ne oslobađam nikoga – kooperacija zahtijeva angažman svih, a isti je bio insuficijentan, čak na trenutke i usmjeren u suprotnom smjeru.”

“Bojim se da tek treba izvlačiti lekcije iz tog procesa, koje će nam dati realniju sliku o stvarnom funkcioniranju našeg društva”, kaže psiholog Šošić o dosadašnjem odgovoru nadležnih službi na pandemiju koronavirusa.

Realnu sliku u BiH u vrijeme korone će svakako dati i ishod sudskog procesa u Federaciji o nabavci 100 respiratora iz Kine, u slučaju Zlatna malina, kao i slučaj Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Dok smo čekali odgovore iz Instituta o mjerama protiv pandemije, iz Banje Luke je umjesto odgovora stigla vijest o pretresu i hapšenju direktora Instituta zbog sumnje na zloupotrebe u procesu nabavke zaštitne opreme tijekom pandemije. U Federaciji je inače respiratore nabavljalo poduzeće koje se bavi uzgojem malina, a u Republici Srpskoj zaštitnu opremu, među ostalima, turistička agencija.

“Nismo izvukli pouke iz teškog razdoblja ni sada, a nećemo ni ubuduće”

Za to vrijeme stručnjacima ostaje samo apel: “Covid-19 ne poznaje političko uređenje, nije ga briga za granice niti za bilo koje druge političke ili birokratske granice i ograničenja koje su postavili ljudi. Neumitno će se širiti ako se ne sluša struka i to je ono što se i dogodilo u BiH, Engleskoj, Indiji, Južnoj Africi, Brazilu… Ne možete pregovarati s elementarnom nepogodom, a to ovo upravo i jest”, upozorava prim. dr. Nermin Salkić.

A među onima koji su na svojoj koži već direktno osjetili posljedice ove elementarne nepogode je kazandžija s Baščaršije. Ismet je i sam prebolio koronavirus, mjesec dana je bio bolestan, u bolnici, na kisiku. Na pitanje ima li još uvijek posljedica, tužno odgovara: “Zaboravljam.”

Zaborav, ali ne od covida, čini se da je kolektivna boljka stanovnika Bosne i Hercegovine.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare