Vijesti

BiH mjesecima bez vakcina, a sada hiljade doza idu na otpad

BiH je mjesecima bila suočena s nedostatkom vakcina protiv koronavirusa, koji je u zemlji odnio gotovo 11.000 života, što je među najvećom stopom smrtnosti u svijetu na milion stanovnika, a sada se suočava s problemom odlaganja neiskorištenih vakcina kojima je istekao rok, mahom doniranoga iz drugih zemalja, piše Večernji list BiH.

Institut za javno zdravstvo RS-a raspisao je javni poziv za usluge preuzimanja, skladištenja i konačnog odlaganja medicinskoga, hemijskog i farmaceutskog otpada, a u sklopu tog posla bit će uništeno i 55.000 doza vakcina protiv koronavirusa kojima je istekao rok.

- Do sada je istekao rok za 55.000 doza vakcina AstraZeneca, koje su, kad su donirane, imale rok trajanja od 30 do 60 dana - istaknuli su iz Instituta. Javni poziv koncipiran je tako da se po potrebi sukcesivno uništava medicinski otpad, a po osnovi jedinične cijene iskazane za kilogram tog otpada. Tako još nije poznato koliko će stajati uništavanje vakcina. Navedeno je da je trajanje okvirnoga sporazuma dvije godine, a da je procijenjena ukupna vrijednost okvirnoga sporazuma bez PDV-a 49.950 KM. Rok za prijem ponuda, odnosno zahtjeva za sudjelovanje je ponedjeljak, 27. septembra, u podne.

Mali procenat vakcinisanih

- Na poziv naručitelja, izvršitelj će na lokaciji naručitelja (Institut za javno zdravstvo RS-a Banja Luka i regionalni centri Foča, Istočno Sarajevo, Zvornik i Trebinje) preuzeti otpad te ga transportirati, uskladištiti i konačno odložiti na lokaciju za koju ima odobrenje nadležnog ministarstva - ističe se u obavijesti. Nije isključeno da će se sličan scenarij dogoditi i u FBiH, gdje će 340.183 doze biti neupotrebljive već idućega mjeseca. Kako je priopćeno iz Vlade RS-a, od februara ove godine do 21. septembra zdravstvenim ustanovama u RS-u isporučena je 542.861 doza vakcine protiv koronavirusa, od čega 296.219 koje se daju kao prva i 246.642 koje se daju kao druga doza. U FBiH je do sada utrošeno 663.367 doza vakcine protiv COVID-19 od 8. marta do 19. septembra. Od toga, prvu dozu primilo je 418.765, a drugu 244.602 osobe, podaci su Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Najviše vakcinisanih je u Sarajevskom kantonu - 196.580 (prvom dozom 124.981, a drugom 71.599), a najmanje u PK-u - 9588 osoba (prvom 5715, a drugom 3873). U USK-u je administrirano 50.314 doza vakcine (30.614 prvom i 19.700 drugom dozom). U TK-u utrošene su 140.583 doze vakcine (87.628 za prvu i 10.168 za drugu dozu). U ZDK-u su prvu dozu primile 65.863, a drugu 33.669 osoba. Prvu dozu vakcine protiv koronavirusa u BPK-u primile su 6663, a drugu 3086 osoba. U SBK-u 42.818 osoba primilo je prvu, a 24.226 drugu dozu. U HNŽ-u je 39.006 osoba dobilo prvu, a 23.081 drugu dozu vakcine protiv COVID-19. U ZHK-u su 7704 osobe dobile prvu, dok je drugom dozom vakcinisano 6328 osoba. U HBK-u su prvu dozu primile 7773, a drugu 6085 osoba. Od 13. do 19. septembra u FBiH je vakcinisano ukupno 39.467 osoba, i to prvom dozom 23.212, a drugom 16.255 građana.

Najviše imuniziranih opet je bilo u SK-u - 12.850 osoba (7015 prvom i 5835 drugom). U HBK-u prethodne sedmice nije vakcinisana ni jedna osoba. Hiljade neiskorištenih doza vakcine svakako ne znače da je koronavirus stavljen pod kontrolu u BiH. Naprotiv, zemlja se suočava s novim valom virusa, dok i dalje bilježi najmanju stopu vakcinisanih u Europi. BiH nije “sigurna država” EU je u četvrtak BiH ukinuo status “sigurne države” u pogledu putovanja tokom pandemije koronavirusa. Bez obzira na restrikcije koje predloži EU, a koje se najčešće odnose na potpunu zabranu turističkih putovanja iz zemalja s visokom incidencijom, države članice EU-a imaju slobodu ukinuti / ne uvesti ta privremena ograničenja za putnike koji su potpuno vakcinisani. To znači da će u mnoge države EU-a biti i dalje moguće ući iz BiH ako ste potpuno vakcinisani dozama koje je priznao europski regulator. “Sigurne zemlje” su one koje imaju do 75 zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana. BiH ima više od 200 zaraženih na 100.000 stanovnika, što znači da definitivno ne ispunjava najvažniji uvjet za putovanje u zemlje EU-a.