Ekonomija

BiH ulazi u projekt EU-a vrijedan 160 miliona eura

Usvajanje naprednih tehnologija, kao i vještina u poduzetništvu, od proizvodnje hrane do industrije, kao i ulaganje u kružnu i resursno učinkovitu ekonomiju samo su neki od prioriteta novog programa Interreg VI-B IPA Adrion 2021. - 2027. u koji BiH namjerava uskoro ući.

Večernji list imao je uvid u sadržaj programa koji je dio novog IPA III instrumenta za pretpristupnu pomoć u budžetskom razdoblju Evropske unije (EU) 2021. - 2027., a čija je vrijednost 160,810.017,65 eura. Od čega je doprinos EU-a 136,688.515 eura, a preostalih 15% sredstava osigurat će korisnici programa.

IPA Adrion uključuje cijelu regiju

Vijeće ministara BiH usvojilo je nedavno informaciju o programu teritorijalne saradnje Interreg VI-B IPA Adrion 2021. - 2027. U vezi s potpisivanjem pisma saglasnosti prije podnošenja programa Evropskoj komisiji na odobrenje. A kako se navodi u informaciji, IPA Adrion 2021. - 2027. uključuje Hrvatsku, Grčku, Sloveniju i Italiju. Dok su među zemljama koje nisu članice EU-a Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Republika San Marino.

U obrazloženju razloga pokretanja programa podsjeća se kako su ekonomski odnosi unutar ovoga područja čvrsti uz dugotrajne komplementarnosti i sinergiju. No uz opasku kako i dalje postoje mnoge ekonomske i socijalne razlike. Uz to, pandemija je snažno utjecala na ovo područje. Što je dovelo i do povećanja stope nezaposlenosti, posebno među mladima, kao i socijalne nejednakosti. Zbog svega navedenoga pokretači programa ističu kako su inovativni i otporni pristup, kao i ekološka održivosti ključni elementi budućih projekata. Pri čemu IPA Adrion dodatno doprinosi ubrizgavanju dinamike u proces proširenja.

Program je postavio četiri prioriteta

Program je pritom kao temeljnu viziju postavio četiri prioriteta uz nekoliko detaljno specificiranih ciljeva koji će voditi ekonomskom jačanju. Prva važnost odnosi se na unaprjeđenje inovacijskih i istraživačko-razvojnih kapaciteta. A pritom će posebna pozornost biti na razvoju pametne strategije specijalizacije, uz razvoj klastera, transnacionalnih strateških partnerstava i inovativnih mreža.

Ovaj prioritet bit će usmjeren na dva specifična cilja. Razvijanje i unaprjeđenje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te usvajanje naprednih tehnologija i razvijanje vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo.

Spomenuta specijalizacija pritom bi se trebala realizirati u nekoliko ključnih područja, počevši od zdravlja i kvalitete života, preko poljoprivredno-prehrambene i sigurne prehrane pa do energije i održivog turizma. Druga važnost uključuje podršku zelenijoj i klimatski otpornoj jadransko-jonskoj regiji. Uz postizanje ambicioznih ekoloških ciljeva postavljenih zelenim dogovorom EU-a u rasponu od prilagođavanja klimatskim promjenama do očuvanja bioraznolikosti i smanjenja rizika od katastrofa.

Treća pak uključuje jačanje mobilnosti, specifičnosti klimatski otporne regionalne i lokalne mobilnosti. Dok se četvrta važnost odnosi na podršku upravljanju jadransko-jonskom regijom. Pri čemu se podsjeća na činjenicu kako je makroregionalna strategija jedan od najnovijih i inovativnih okvira politike EU-a, koji potiče zemlje koje se nalaze u istoj regiji na saradnju u cilju unaprjeđenja politika i pronalaženja zajedničkih rješenja za zajedničke probleme.