Svijet

Bili su oslonac Putinove moći, a sada bi mu mogli postati najveći i najopasniji neprijatelji

Nastala nakon boljševičke revolucije i nakon što je postala poznata kao KGB tokom Hladnog rata, ruska špijunska agencija smatrana je nemilosrdnom desnom rukom Kremlja kroz niz vođa od Lenjina i Staljina do predsjednika Putina.

Međutim, rat u Ukrajini razotkrio je podjele u moskovskoj sigurnosnoj eliti, a Federalna sigurnosna služba (FSB) i Putin sve su nezadovoljniji međusobnim rješavanjem sukoba, rekao je za The Times stručnjak za ruske tajne službe.

Andrej Soldatov, istraživački novinar i autor knjiga o obavještajnim agencijama Kremlja, rekao je da, iako je FSB općenito podržavao rat, "oni vide da stvari ne idu dobro".

"Oni krive loše obavještajne podatke, i naravno samog Putina, za pokretanje rata na način na koji je on to učinio", rekao je Soldatov. “Sada imam određeni osjećaj da službe sigurnosti pokušavaju napraviti distancu između sebe i vrhovnog zapovjednika.”

General Sergej Beseda, 68, načelnik Pete službe FSB-a, odgovorne za prikupljanje obavještajnih podataka u bivšem Sovjetskom Savezu, ovog je mjeseca poslan u moskovski zatvor Lefortovo, nekoliko sedmica nakon što je stavljen u kućni pritvor, piše The Times.

Hapšenje Besede izvorno je otkrio Soldatov, koji je izvještavao o FSB-u od 1990-ih, kada se pojavio kao organizacija nasljednica KGB-a. Kasnije je reorganiziran kako bi odgovarao izravno Putinu.

Soldatov vjeruje da iako je Beseda, koji je bio jedan od prvih deset dužnosnika FSB-a, optužen za korupciju, predsjednik ga je okrivio za netačne brifinge koji su sugerirali da će se Ukrajina brzo raspasti i kapitulirati pred ruskim napadačkim snagama.

Christo Grozev, izvršni direktor Bellingcata - istražne web stranice koja je razotkrila dvojicu trovača iz Salisburyja i potencijalnih ubica Alekseja Navaljnog, kritičara Kremlja koji je sada u zatvoru - također je prijavio čistku FSB-ovih službenika, s više od 100 uklonjenih sa svojih radnih mjesta od početka rata.

Soldatov je rekao da je izvještaj vjerodostojno i da je u skladu s historijom sukoba FSB-a. Navodi se da služba zapošljava oko 66.200 uniformiranog osoblja, uključujući oko 4.000 pripadnika specijalnih snaga, kao i da je odgovorna za sigurnost oko ruskih granica.

Vjeruje se da je prije invazije Peta služba agencije imala zadatak poticati mrežu ukrajinskih prebjega da predvode marionetsku administraciju koja bi zamijenila vladu predsjednika Zelenskog u Kijevu, napor koji je propao kada su zapadne vlade otkrile plan.

"Kada jedan odjel FSB-a upadne u probleme, počinje biti napadnut sa svih strana", rekao je Soldatov, misleći na unutarnju čistku oficira koja je uslijedila.

Međutim, dodao je da su mnogi u službi također frustrirani Putinom – koji je i sam bivši agent KGB-a i direktor FSB-a – budući da su gubici Rusije u Ukrajini porasli.

Iako su moskovske snage ostvarile napredak na jugu i istoku Ukrajine i prijete novom ofanzivom u Donbasu, čini se da početni napad na Kijev i druge sjeverne gradove nije uspio.

“Mnogi u FSB-u su vrlo kritični. Oni misle da se stvari trebale rješavati drugačije”, rekao je Soldatov, dodajući da ne vjeruje da je većina FSB-a bila uključena u prvobitnu odluku o ratu.

“Oni su ovdje žrtve okolnosti. Odluku je donio vrhovni zapovjednik, i to jako lošu”, dodao je.

Međutim, upozorio je da ogorčenost zbog Putinovih postupaka u FSB-u, čiji direktor Aleksandar Bortnikov, poznaje Putina od 1970-ih, još nije jednaka stvarnoj prijetnji da bi predsjednik (69) mogao biti smijenjen.

Rekao je: “Možda misle da se ponaša čudno, ali za mnoge dužnosnike sigurnosnih službi Putin je jedini predsjednik kojeg su ikada poznavali. Za njih je on gotovo dio prirode. Reći da biste željeli novog predsjednika isto je kao reći da biste htjeli otkazati zimu. Ne mogu zamisliti sebe bez njega.”

S obzirom na svoje veze s Putinom i bivšim KGB-om, FSB je tradicionalno uživao političku važnost daleko od one koju imaju obavještajne agencije u zapadnim zemljama.

Za Soldatova, agencija je sličnija moćnoj iranskoj Revolucionarnoj gardi nego zapadnim ekvivalentima poput MI6 ili CIA-e, koja uživa veliku političku moć, uz kontrolu nad širokim sektorima ekonomije.

“U zapadnim društvima posao tajnih službi je prikupljanje obavještajnih podataka. U zemljama poput Rusije njihov glavni zadatak je očuvanje političkog režima”, rekao je. “Apsolutno sve se gleda kroz ovu prizmu.”

Naslov njegove knjige Novo plemstvo iz 2010., u koautorstvu sa svojom partnericom Irinom Borogan, odnosio se na govor Nikolaja Patruševa, tadašnjeg direktora FSB-a, u kojem je agenciju opisao kao okosnicu ruskog političkog sistema.

Međutim, Soldatov je opisao postupni gubitak utjecaja od strane FSB-a i drugih obavještajnih agencija, nakon što je Putin povjerovao da njegovi špijuni nisu uspjeli spriječiti revoluciju na Majdanu 2014. u Kijevu, koja je pokrenula aneksiju Krima i rat u istočnoj Ukrajini.

“Nakon toga, Putin je počeo vjerovati vojsci u odnosu na FSB. Počeo je vjerovati da je vojska bolja u rješavanju problema, kao što je to činila u Siriji i Ukrajini.”

Tokom posljednja dva desetljeća Soldatovljeva web stranica Agentura postala je nadaleko poznata kao izvor za izvještavanje o moćnim, ali neprozirnim ruskim obavještajnim službama. Ali to ga je također učinilo očiglednom metom i državnim neprijateljem.

Soldatov i Borogan pobjegli su iz Rusije 2020., nakon što su primili službenu obavijest od državne agencije za cenzuru da je urednik njihove web stranice preminuo. Protumačili su tu vijest kao sablasnu prijetnju FSB-a i preselili se u London.

Za Soldatova, čija je najnovija knjiga historija političkih emigranata i prognanika iz Rusije, život izvan njegove domovine dolazi s određenom ironijom.

“Nismo očekivali” da ćemo napustiti Rusiju, rekao je, “ali to je bio jedini način da nastavimo raditi. U Rusiji je sada zabranjeno pisati o ovoj temi.”