Ekonomija

Bosna i Hercegovina u riziku od nestašice mesa

Bosna i Hercegovina bi mogla da se suoči sa nestašicom mesa, ukoliko neke evropske zemlje odluče da zabrane izvoz ove namirnice, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

BiH je praktično ovisna o uvozu mesa, jer je uvoz u državu sedam puta veći od izvoza, a najvažniji partneri su većinom članice Evropske unije.

Poremećaji na tržištu

Poremećaji na globalnim tržištima, zbog rata u Ukrajini, već su počeli da imaju efekta na cijene hrane u BiH.

One svakodnevno variraju, a trenutno je za kilogram juneće šnicle potrebno izdvojiti oko 30 KM, dok je piletina oko 11 KM po kilogramu.

Edvin Mujanović iz Sarajeva kaže za RSE da meso “nije brašno, pa ne fali”. On ocjenjuje da nije previše poskupilo.

“Kao i sve ostalo, onih 5-10 odsto je sve poskupilo. Sad imamo, na čemu love ekstra zaradu, to je još dodatno. Mislim da meso nije previše”, kaže Edvin i dodaje da će nestašice biti ako bude slična situacija kao sa gorivom – da svi odjednom odu na benzinske pumpe i pokupuju što više zaliha.

Milan iz Banjaluke, kaže da kupuje uglavnom mljeveno meso i piletinu, a crveno meso zbog zdravlja izbjegava. O nestašici ne razmišlja.

“Ja ne stvaram nikakve zalihe. Ovo je sve iz šupljeg u prazno, ljudi kupuju gorivo, za cijeli život. Teletinu ni prije nisam kupovao, uvijek je bila skupa”, rekao je Milan za RSE.

Njegova sugrađanka Sofija, zbog Vaskršnjeg posta, trenutno kupuje samo ribu.

Što se drugog mesa tiče, uglavnom, sa porodicom proizvodi piletinu ili svinjetinu.

“Inače kad trebam da kupim, za filovanje i nešto slično, mljeveno meso, dosta je skupo. Naglo je sad porasla cijena. Nestašica će biti, ali moramo se sa tim nositi”, kaže Sofija.

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, Nemanja Vasić, kaže za RSE da neke evropske zemlje razmišljaju o, makar privremenoj, zabrani izvoza mesa.

Smanjena ponuda

On tvrdi da je Vijeće ministara BiH trebalo na vrijeme da reaguje, da se u ranijem periodu poveća uvoz mesa, da bi hrana za stanovništvo bila obezbijeđena.

“U radnjama je kilogram svježeg mesa goveđeg, junećeg, već otišao na 28-30 KM, sve je otišlo praktično 100%. To je već prvi znak smanjene količine. Tu ne utječe tražnja, jer svježe meso se koristi možda u krizama manje nego inače, nego je smanjena ponuda”, ističe Vasić.

On kaže da niko od dobavljača iz Evrope ne garantuje ugovore, da je sve dugoročno otkazano, a da su isporuke od danas do sutra.

U Mesnoj industriji “Šišović” iz Posušja, na jugozapadu BiH, kažu da su dosadašnja poskupljenja velika, ali da bi nova mogla biti katastrofalna.

“Što se tiče same nestašice – ona će stvarno, ukoliko i Italija, i Austrija, i Poljska i sve zemlje zabrane izvoz mesa – sigurno će doći do nestašice mesa. Mi nemamo dovoljno mesa”, upozorava Damir Pavković, direktor Mesne industrije “Šišović”.

On dodaje da država nije reagovala na vrijeme, te da je BiH sada u situaciji kada je proizvodnja mesa na niskom nivou.

BiH je oskudna sa sopstvenim rezervama mesa i žive stoke, i zato smatram da će biti i poskupljenja i nestašica, ocijenio je za RSE Muris Mujanović, vlasnik kompanije “Mujanovići d.o.o.” za proizvodnju i preradu mesa, u mjestu Ilijaš kod Sarajeva.

Preskupa stočna hrana

Prema njegovim obračunima, u prethodnih šest mjeseci cijena mesa je skočila 50-70%.

“Ono malo stočnog fonda što je ostalo se neće moći othraniti, jer će stočna hrana biti preskupa. Možda ovu godinu nekako i preguramo, ali idućih 5-6 godina ćemo osjetiti žestoke posljedice”, rekao je Mujanović.

On podsjeća da je prvi veliki udarac animalnoj proizvodnji zadala pandemija koronavirusa kada je sistem snabdijevanja bio opterećen, a prošle godine je u cijeloj Evropi bio sušni period sa teškim posljedicama – da bi sada stigao rat u Ukrajini.

“Poljoprivreda nije sfera koja se može oporaviti za mjesec ili dva. Ona se radi dugoročno, dugoročno se planira, a posljedice mogu biti trenutne”, istakao je Mujanović.

On poredi sadašnju situaciju sa onom na početku procesa vakcinacije zbog pandemije, kada su bogate zemlje stvarale, kako kaže, “bespotrebne zalihe” vakcina.

“One će imati puno zaliha ali neće ih, da tako kažem, pošteno distribuirati. Siromašni će stajati u redu i čekati humanitarnu pomoć”, kazao je Mujanović.

Suprotno mišljenje

Lazo Šešić, vlasnik “Mesnica kod Laze” iz Piskavice kod Banje Luke i predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore RS, ima suprotno mišljenje.

“Ja mislim da je ovo prenaduvano, to pojedini ljudi koriste da bi digli cijene. Oni dižu cijene bez potrebe. Mislim da će se morati tome stati u kraj”, smatra Šešić.

On smatra da bi inspekcijski organi trebalo da kontrolišu cijene, a da je za proizvodnju najbitnije da pandemija stane. Poručuje da su poskupljenja besmislena ako je stočni fond osiromašen.

“Može se dizati cijena da bude 100 KM, džaba ako nema žive stoke. Podsticaje treba dati ljudima, da što više hrane stoke, da siju, i onda neće biti krize”, kaže Šešić.

Kaže da su sa početkom sukoba na zapadu Ukrajine proizvođači podigli cijene žive stoke, a onda su i mesari podigli cijene mesa.

U bh. peradarskom sektoru za RSE kažu da je ovo tržište poremećeno duže vrijeme zbog pandemije, a da je vrhunac krize stigao sa invazijom Rusije na Ukrajinu.

Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS, poručuje da sojina sačma – jedna od osnovnih komponenti u proizvodnji stočne hrane – nikad nije bila toliko skupa, u njegovoj 31 godini u poljoprivredi.

Iz Ukrajine je u BiH prošle godine uvezeno 286,5 tona industrijskog bilja i stočne hrane, u vrijednosti od 1,02 miliona KM.

“Na osnovu trenutnih kapaciteta koje imamo u proizvodnji mesa i jaja, mi računamo da u bližem periodu neće biti nedostatka i da će tržište biti snabdjeveno, ali kada su u pitanju cijene, sasvim je realno očekivati da će cijene još rasti jer mi svakodnevno bilježimo poskupljenje elemenata proizvodnje, od plina, struje, nafte i naftnih derivata”, istakao je Miličić.

On kaže da meso i dalje kontinuirano ulazi u zemlju u određenim procentima, i da je teško davati prognoze, jer se radi o globalnoj krizi. Trenutno, kaže, cijene piletine stagniraju.

“Prošle godine pileći file je došao do 10 KM (5 evra) u prosjeku, što je bila posljedica rasta cijena u proizvodnji, ali i rezultat nedostatka proizvoda na tržištu. Sada se cijena smanjila za 1 KM, i nije izražena cijena s obzirom na proizvodnu cijenu i cijeli proces od tovljenja pileta do dostavljanja u trgovinu”, procjenjuje Miličić.

Sedam puta veći uvoz

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od sirovog mesa država najviše uvozi govedinu i svinjetinu, te meso peradi, a uvoz mesa i mesnih prerađevina je sedam puta veći od izvoza.

BiH je tokom 2021. godine uvezla meso vrijednosti 233,2 miliona KM. Ovo je pad za skoro 100 miliona KM u odnosu na 2020, kada je u BiH stiglo 327,3 miliona KM mesa.

Tokom prošle godine u BiH je najviše uvezeno svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa – 16,7 tona, vrijednosti veće od 103 miliona KM. Najveći uvoznici ovog mesa u BiH su bile Italija, Holandija i Poljska.

Svinjskog mesa je stiglo 10,7 tona, ukupne vrijednosti 41,5 miliona KM), a najveći uvoznici su Njemačka, Mađarska i Danska.

Meso peradi je treće po uvozu u prošloj godini. Najviše se uvozilo iz zemalja regiona, Srbije, Hrvatske i Slovenije, a ukupno ga je uvezeno pet tona, vrijednosti 11,8 miliona KM.

U izvozu iz BiH najveći udio u 2021. godini je imalo meso peradi, ispred goveđeg mesa, a u 2020. raspored je bio obrnut. Prošle godine iz BiH je izvezeno mesa u vrijednosti od 32,4 miliona KM, dok je pretprošle izvezeno za trećinu više – 43,5 miliona KM.

Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO), cijena mesa u februaru 2022. je 15,3% skuplje na svjetskom nivou nego u februaru prošle godine. Goveđe meso je došlo do historijski rekordnih cijena, zbog manjaka na tržištima Brazila i Australije.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare