Politika

Bošnjaci meta nacionalističkog zastrašivanja u RS

Zbog nacionalističkih incidenata i uvreda povratnika u nekoliko gradova u Republici Srpskoj (RS) Savez logoraša Bosne i Hercegovine (BiH) podnio je u utorak (11. januara) dvije krivične prijave državnom tužilaštvu.

"Bilo je to baš onako jezivo, toliko preglasna muzika, jedna nacionalistička koja se iz auta čula", opisao je Mujaga Cifrić, za Radio Slobodna Evropa (RSE) dešavanja ispred svoje kuće, u Janji, naselju sa velikim brojem povratnika Bošnjaka.

Desilo se to u tri časa ujutru, 8. januara, u noći nakon pravoslavnog Božića, a dan pred obilježavanje 9. januara, Dana RS koji taj bh. entitet obilježava iako ga je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Nakon tog i drugih incidenata, Savez logoraša BiH podnio je krivične prijave u skladu sa članom Krivičnog zakona BiH prema kojem je "izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti" krivično djelo.

“Nije utvrđen precizno broj osoba u krivičnim prijavama, ali je jasno šta su radili i šta su uzvikivali. Imamo snimke koji su dostupni širom interneta, pa čak i preko Youtuba”, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH.

Povratnici uznemireni

Mujaga Cifrić se u Janju, prijeratno mjesto boravka, vratio 2017. godine. Radi kao sekretar Medžlisa Islamske zajednice u toj mjesnoj zajednici, te živi u kući uz „Džedid džamiju“. Ističe kako su dešavanja u noći 8. januara uznemirila njegovu porodicu, ali i sve Bošnjake u Janji.

„Iz vozila je sa zadnjeg sjedišta izašao mladić, vikao, dobacivao, pomagao nešto, galamio. Nije se moglo ni razumjeti šta viče koliko je muzika bila preglasna. Okretao se prema džamiji i pokazivao rukama prema kući. Kad je utihnula muzika, onda se proderao 'Čestit Božić, Hristos se rodi, braćo muslimani'. Vjerovatno je vozač vidio da ja snimam sa prozora svoje kuće to šta se dešava i vrlo brzo je vozilo nastavilo svoj put“, ispričao je Ciprić za RSE.

Dešavanja je prijavio policiji.

Istovremeno, u Janji je i 6. januara iz kolone vozila u neposrednoj blizini džamije, jedna osoba pucala u vazduh. Slučaj je, također, prijavljen policiji.

Šta kažu u policiji?

U Policijskoj upravi Bijeljina za RSE, ističu kako su identifikovali učesnike oba incidenta.

Za slučaj pucnjave od 6. januara, kako se navodi, obaviješteno je Tužilaštvo u Bijeljini. Navodi se da će, u skladu sa Zakonom, biti sankcionisani M.Z. koji je upravljao vozilom i njegov suvozač D.B.

M.Z. je, prema navodima iz bijeljinske policije, dobrovoljno predao gasni pištolj. Za dešavanja ispred kuće Cifrića, policija je utvrdila, da je vozilom upravljalo lice N.T, dok su se u vozilu nalazila lica S.T., S.M. i A.A.

„Postupajući tužilac naložio je, da se navedena lica saslušaju, te da se navedenom tužilaštvu podnese Izvještaj o preduzetim mjera i radnjama na tužilačku ocjenu“, stoji u saopštenju PU Bijeljina.

Iz Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini nisu odgovorili na upit RSE kako će biti tretirani identifikovani počinioci dešavanja u Janji.

Mujaga Cifrić ističe da je važno da počinioci budu adekvatno kažnjeni, jer je stanovništvo Janje dodatno zabrinuto, s obzirom i na učestale provokacije prema povratnicima u nekoliko gradova u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj (RS) u vrijeme proslave 9. januara, Dana RS, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

„Želimo da vjerujemo da će tužilaštvo, odnosno sudstvo, adekvatno kazniti počinioce, kao primjer drugima da se ne može na takav način ponašati. Policija je nakon ovog drugog slučaja pooštrila kontrolu i rasporedili su svoje službenike po ulicama i oko džamija. Prati se situacija“, navodi Cifrić.

U Janju pored Bijeljine se poslije rata vratilo, po Cifrićevim riječima oko 9.000 Bošnjaka i jedno je od najvećih povratničkih naselja u BiH. No, zbog loših uslova života, stanovništvo se ponovo raseljavalo, te tamo sada živi od četiri i po do pet hiljada Bošnjaka.

„I ranije je bilo provokacija, pa čak i pucanja na džamiju u Janji, ali ono je bilo u drugačijoj mjeri. Ovo sada je baš zbog ove političke situacije posebno nezgodno“, upozorava Cifrić.

Gdje su sve zabilježeni incidenti?

Uoči obilježavanja 9. januara, provokacije i uvrede koje su se ogledale u pjevanju nacionalističkih pjesama, te veličanja ratnih zločinaca zabilježeni su u gradovima Bijeljina (sjeveroistok BiH) Gacko i Foča (jugoistok BiH), te Prijedoru (sjerozapad BiH).

U Brčko distriktu BiH, policija je 9. januara čuvala grafit posvećen žrtvama genocida u Srebrenici, obnovljen nakon što je veče prije, 8. januara uništen. U tom gradu je zabilježena i bakljada lokalne navijačke grupe posvećena neustavnom Danu RS.

U Policiji Brčko distrikta ističu da je zabilježeno nekoliko incidenata za koje se još uvijek provode radnje dokazivanja.

“Kompletira se dokumentacija za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno upućivanja izvještaja tužilaštvu u slučaju postojanja elemenata krivičnog djela. Po okončanju istražnih aktivnosti biće poznata pravna kvalifikacija svakog dogadaja i broj osoba koje će se procesuirati”, navodi se u odgovoru Policije Distrikta na upit RSE.

"Generale, nek je tvojoj majci hvala", skandiralo se 8. januara na ulicama Prijedora, na sjeverozapadu BiH. Okupljene osobe su pjevale i pjesme posvećene Ratku Mladiću, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i ratne zločine.

Mirsad Duratović, predsjednik Skupštine grada Prijedor, za RSE navodi da očekuje od Tužilaštva u Prijedoru da reaguje na prijave zbog skupa na kojem je veličan ratni zločinac.

Duratović se Prijedorčanima obratio i putem svog Facebook profila, apelujući na njih da „huligani ne unište 20 godina izgradnje mira i suživota u Prijedoru“.

„Znate li da je ubijeno 3.176 civila nesrpske nacionalnosti u Prijedoru i da su ekshiumirani na preko 500 lokaliteta? Ne uzimajući u obzir presude, sve da ih i nema, da li (NE)čovjek Mladić koji je komandovao ovim jedinicama zaslužuje veličanje ili osudu", upitao je Duratović svoje sugrađane.

Iz Policijske uprave u Prijedoru i Okružnog javnog tužilaštva u tom gradu nije odgovoreno na upit RSE da li će biti procesuirane osobe sa skupa, čiji se i snimak pojavio na društvenim mrežama.

U Foči istaknuta slika Mladića i uvredljivi transparenti

Navijačke skupine su u Foči u povodu obilježavanju 9. januara istakli sliku Ratka Mladića. Bili su istaknuti i transparenti, među kojima i onaj na kojem je pisalo "Znamo šta vas satire, priznaćete nas Bakire".

Fahrudin Frasto već deset godina živi u naselju Paunce kod Foče. Za RSE ističe kako smatra da većina naroda ne razmišlja nacionalistički.

„Odem u Foču, normalno se ponašam, nisam imao nikakvih provokacija do sada. Mlad sam relativno, 50 godina, povratnik. To su vjerovatno manje skupine. Pretežno to je omladina koja ne zna ni šta je rat, ne zna ni šta je puška“, ističe Frasto.

Njegova sugrađanka Dragana Drakul, komentarišući dešavanja u Foči, ističe da političari manipulišu narodom „vrteći nesretnu prošlost“.

„Mlate nama kao građanima, a uopšte ne primjećujemo koliko loše živimo i koliko je loš standard“, navodi Drakul.

U Foči trenutno živi oko 18.000 stanovnika, od nekadašnjih 35.000, koliko ih je bilo prema popisu 1991. godine. Trenutno je više od 91 posto Srba i oko sedam posto Bošnjaka. Tri decenije ranije, u ovom gradu je živjelo oko 50 posto građana bošnjačke nacionalnosti.

Veza sa Miloradom Dodikom

Nacionalističke provokacije oko 9. januara rezultat su rastućih tenzija koje su se prelile iz 2021. godine, ističe za Radio Slobodna Evropa Aleksandar Trifunović, urednik magazina Buka. Prema njegovom mišljenju, svi incidenti, koji su se desili, imaju direktnu vezu sa ponašanjem člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika i njegove politike.

„Ono što zabrinjava, jeste da on toga nije svjestan, šta njegova politika proizvodi. Proizvodi ovu vrstu reakcije, da su ljudi slobodni, da prema manjinama, koji su konstitutivni narodi u BiH, a koji su manjina gdje su počinjeni incidenti, da se iživljavaju. Kakvo je to čojstvo i junaštvo iživljavati se nad manjinama“, upitao je Trifunović.

Trifunović ističe da se stvara jedna zabrinjavajuća slika situacije.

„Stvorena i pokrenuta je jedna spirala zla, možemo to slobodno reći. Jedna, da tako kažem, nasilnička politika proizvodi nasilničke reakcije. Ako imate siledžijski način vođenja politike, siledžijsko obraćanje, siledžijsko ponašanje, mislim pri tome vrlo otvoreno na Milorada Dodika, onda se i vaši birači osjećaju slobodnim da se ponašaju na sličan način“, rekao je Trifunović.

Zatražena hitna sjednica Parlamenta BiH

Iz Saveza logoraša BiH su pozvali političke lidere na preispitivanje svojih stavova i ideja zbog kojih, kako se navodi, dolazi do stvaranja atmosfere straha, mržnje, netrpeljivosti i nesigurnosti, kršeći zakone i Ustav BiH.

“Na sceni imamo nikad jače i destruktivnije politike koje na sve moguće načine i svim nedozvoljenim sredstvima, rade na razgradnji Bosne i Hercegovine”, saopštili su iz Saveza logoraša BiH.

Delegat Kluba Hrvata u državnom parlamentu BiH Zlatko Miletić uputo je u utorak, 11. januara inicijativu za hitnu zajedničku sjednicu oba doma tog parlamenta. Cilj bi, kako kaže, bio da se spriječi eskalacija trenutnog stanja i eventualni konflikti i sukobi.

On je konstatovao kako je "trenutna aktuelna kriza u BiH, po svemu sudeći, najveća od potpisivanja Općeg mirovnog sporazuma za mir u BiH (1995.)".

Krizu karakterizira, naveo je Miletić "blokada institucija BiH, društvena, politička, ekonomska, socijalna i zdravstvena kriza, a posebice narušena sigurnosna situacija (što se može vidjeti posljednjih dana iz niza organiziranih protesta zabrinutih državljana BiH u većini gradova EU, pa i u BiH)“.

Inače, bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko polovinom 2021. godine nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida, te veličanje ili nagrađivanje osoba osuđenih za genocid i ratne zločine.

Zašto je 9. januar sporan kao Dan RS?

Ustavni sud BiH do sada je dva puta proglasio neustavnim obilježavanje 9. januara kao Dana RS.

Na taj datum 1992. godine u Sarajevu je tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine, a sa ciljem da je pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala.

Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, kasnije osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina.

U donošenju te deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata. Ova dva naroda na 9. januar gledaju kao na početak rata u Bosni i Hercegovini, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom.