Ne nazire se kraj spora između britanskog multimilijardera i izumitelja Jamesa Dysona s jedne te birokratizirane Evropske unije s druge strane.
Želi nadoknadu
Sredinom decembra, Sud EU odbio je Dysonov zahtjev da mu se isplati 176 miliona eura odštete zbog problema koje mu je napravilo besmisleno evropsko pravilo o označavanju energetske učinkovitosti usisavača.
Ubrzo nakon toga britanski je izumitelj najavio da će se žaliti na ovu odluku, odlučan u namjeri da od EU naplati sve što može zbog činjenice da je ispod radara dokazano favorizirala lobi proizvođača usisavača s vrećicama.
Cijeli spor koji ima dovoljno elemenata da se o njemu snimi film počeo je još 2013. godine kad je EU dopunila Direktivu o označavanju energetske učinkovitosti s ciljem informiranja potrošača o razini energetske učinkovitosti usisavača.
Tom je uredbom, naime, bilo određeno da se kao standardizirana metoda za testiranje usisivača koristi test na upotrebi praznog spremnika, za što je Dyson govorio da njegove usisivače stavlja u nepovoljan položaj.
Njegove sumnje nisu bile neosnovane – Dyson je, naime, izumio takozvani "ciklonski usisavač" odnosno osmislio tehnologiju usisavanja bez vrećica koja funkcionira po principu ciklonskog razdvajanja čestica prašine iz zraka ili tekućina, bez upotrebe filtera.
Čim je EU uvela novo pravilo testiranja Dyson je započeo pravnu bitku koja je trajala nekoliko godina, a osporavao ga je iz mnogih razloga.
Između ostalog, smatrao je besmislenim da se dva posve različita tipa proizvoda – jedan sa spremnikom i drugi s ciklonskom tehnologijom – testiraju na identičan način.
Osporava testove
Osporavao je i činjenicu da se testiranje provodi na praznom spremniku, smatrajući puni spremnik logičnijim odabirom s obzirom se većina usisavanja u stvarnom životu i događa u ovim uvjetima.
Spor u samom startu nije djelovao dobro za Dysona, posebno nakon što je u novembru 2015. godine Opći sud EU odbio njegovu tužbu.
No, britanski multimilijarder ne odustaje te u novembru 2018. godine dobija od Suda pravde EU presudu u svoju korist nakon što je zaključeno da testna metoda koju je zalagala Unija doista ne održava uvjete najsličnije stvarnim uvjetima upotrebe.
No, Dysonu neće biti dovoljna sama činjenica da će testna metoda biti promijenjena već će od Unije sada tražiti da mu vrati izgubljenu dobit i propušteno vrijeme s obzirom je EU, tvrdi, namjerno potrošače dovodila u zabludu izabravši metodu koja je najviše odgovarala evropskim proizvođačima usisavača.
Njegov inat savršeno će se uklopiti u javni imidž bogatog Britanca s velikom skepsom prema evropskoj zajednici koju nerijetko kritizira.
Ta će skepsa 2019. godine dovesti i do njegovog kontroverznog poteza prilikom kojeg će sjedište svoje tvrtke Dyson LTD preseliti u Singapur, iako će mu se proizvodi i dalje prodavati u Velikoj Britaniji, a biti dizajnirani u britanskom Wiltshireu.
U posljednjem sporu, ovom koji je zasad izgubio, Dyson je neuspješno pokušavao dokazati da je Unija grubo povrijedila granice svoje diskrecijske ovlasti i počinila ozbiljnu povredu jednakog postupanja dobre uprave zbog čega je poduzetnika dužna obeštetiti.
Mogućnost žalbe
No, Sud je zasad stao na stranu evropske zajednice, a Dysonu dao mogućnost žalbe koja istječe u roku dva mjeseca i deset dana od izricanja presude.
Povijest ovog slučaja pokazuje da Dyson i dalje može biti optimističan – odluku da mu ne pripada obeštećenje donio je niži sud, Opći sud EU, onaj isti koji je inicijalno odbio njegov zahtjev da se izmijeni nepravedna uredba pa bi ovom izumitelju u pomoć ponovno mogao priskočiti Sud pravde EU koji je odluku nižeg suda već jednom ukinuo.
Niži sud pritom je prilično blagonaklon prema Uniji, navodeći da 2013. godine, kad je odlučeno da će se usisavači testirati na praznom spremniku, zapravo nije bilo dovoljno znanstvenih dokaza koji bi govorili u prilog druge vrste testa pa onda Unija, valjda, nije niti očito i ozbiljno povrijedila granice svoje diskrecijske ovlasti.
"Presuda je uvreda za sve potrošače koji su bili zavaravani, kao i za sam Dyson koji je oštećen za 150 miliona funti. Evropska komisija istovremena ostaje neokrznuta usprkos činjenici da je favorizirala tržište usisavača s vrećicama", poručio je za britanski "Guardian" glasnogovornik Dysona.
Kao što to Evropi čini danas, Dysonov patent ciklonskog usisavača pomutnju na tržištu radio je davnih dana čim je izumljen.
Nakon što je, uz pomoć ženine plaće, izradio 5.127 prototipova, James Dyson 1983. na tržište je izbacio takozvani G-Force usisavač koji će 1991. godine dobiti nagradu na dizajnerskom sajmu u Japanu.
No, niko ga od proizvođača usisavača godinama neće željeti kupiti jer je bio prijetnja tadašnjem tržištu usisavača s vrećicama, vrijednom u to doba 100 miliona funti.
Prodao licencu
No, Dyson se zainatio te 1986. godine prodao licencu za svoju tehnologiju sjevernoameričkoj tvrtki "Fantom Technologies" nakon čega je uspio direktno probiti tržište.
Uspjeh je bio toliko strelovit da su njegov patent, onaj isti koji su prvotno izbjegavali, sada počeli pokradati.
Među najjačima tu je bio "Hoover" kojeg je Dyson 1999. tužio zbog krađe izuma te dobio spor nakon čega se "Hoover" pristao nagoditi za iznos od četiri miliona funti.
Dyson LTD danas je impozantna kompanija – zapošljava preko 3.500 radnika te je najveći ulagač u istraživanje robotike i umjetne inteligencije na području Ujedinjenog Kraljevstva.
Dysonov stav prema EU s godinama je varirao, iako je 1998. godine bio jedan od onih koji su među prvima pozivali da se Velika Britanija pridruži eurozoni, 2016. istim je žarom javno podržavao Brexit te se čak zalagao za napuštanje zajednice bez uspostave ikakvog dogovora.
Dosad je više–manje uspijevao u svemu što je zacrtao pa Uniji sada moguće slijede iscrpljujuće i prilično skupe borbe...
