Ugledni američki analitičar Janusz Bugajski u tekstu za Washington Examiner pita se 'Čega se plaši Vladimir Putin?'.
Bugajski ističe kako Putinova upozorenja NATO-u da se povuče s ruskih granica razotkrivaju njegov strah od neuspjeha, kako u Ukrajini, tako i u zemlji.
Suprotno onome što kaže, Putin se ne plaši invazije NATO-a na Rusiju. Niti ukrajinskih napada na rusku teritoriju ili protiv onih koji govore ruski u Ukrajini.
Njegov osnovni strah, smatra Bugajski, je da će nezavisna Ukrajina i kišobran NATO-a za regionalnu sigurnost razotkriti neuspjeh ruske države i ubrzati kolaps njegovog korumpiranog autoritarnog režima. I paradoksalno, još jedan napad na Ukrajinu ubrzat će taj proces.
"Dok je prijetio Ukrajini rastućom vojnom invazijom skupljanjem neviđenog broja vojnika duž njenih granica, Kremlj je podigao ulog, izdajući zahtjev protiv Washingtona u formi dokumenta.
Moskva je zahtijevala od NATO-a da se razoruža povlačenjem trupa iz svih država članica na prvoj liniji fronta, da odbije članstvo bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji, uključujući Ukrajinu, i prizna sferu dominacije Rusije u svim zemljama koje graniče s Rusijom", piše Bugajski.
Navodi da je Bidenova administracija signalizirala kako će razgovarati o ovim zahtjevima u narednim sedmicama nakon konsultacija sa saveznicima. A sada se suočava sa dva oštra izbora - ili da pokuša umiriti Moskvu ili da djeluje odlučno - odbaci Putinov ultimatum i postavi sopstvene zahtjeve.
Svaki kompromis oko osnovnih principa NATO-a jednostavno će ohrabriti Kremlj da zahtijeva dalje povlačenje i tvrdi pobjedu nad Zapadom, ocjenjuje ovaj američki analitičar.
Umjesto da daje kredibilitet Putinovim prijetnjama, smatra kako bi Washington trebao iskoristiti priliku da pokaže solidarnost, snagu i odlučnost NATO-a, precizirajući savezničke zahtjeve Moskvi. Putin mora vratiti okupirani Krim i Donbas Ukrajini, ukloniti prijeteće vojno prisustvo Rusije na susjednim granicama i prekinuti pokušaje integracije Bjelorusije u ruske sigurnosne strukture.
"Kako bi ojačala zapadnu snagu u pripremama za bilo kakve razgovore na visokom nivou s Moskvom, Ukrajini se mora osigurati sva vatrena moć koja joj je potrebna kako bi bilo kakvu rusku invaziju učinila što bolnijom.
Pored toga, može se objaviti lista teških sankcija Moskvi u slučaju još jednog vojnog napada na Ukrajinu, uključujući potpunu izolaciju Rusije od finansijskih tržišta i sveobuhvatni embargo ruskog izvoza nafte i gasa, što bi ovu zemlju gurnulo prema privrednom bankrotu", ocjenjuje u analizi Bugajski.
Ali zašto Putin želi "sigurnosne garancije" kada ni NATO ni Ukrajina ne prijete ruskoj teritoriji, pita se Bugajski. Odgovor je, smatra, sve veća potreba za međunarodnim uspjehom usred sve većeg straha od domaće krize.
Odobravanje javnosti i opstanak režima sve se više zasniva na agresivnoj vanjskoj politici i antizapadnjaštvu kako bi se demonstrirao međunarodni utjecaj Rusije. Međutim, Putin se suočava s opasnošću da pogrešno procijeni vlastitu moć, a domaća kriza bit će ubrzana vojnim porazom usred ekonomskog pada za koji će se naširoko kriviti Kremlj.
Dugotrajna vojna močvara u Ukrajini sa sve većim gubicima za ruske oružane snage možda neće biti održiva. Režimi koji gube ratove ili ne mogu da ih dobiju kada su toliko uložili u pobjedu, uvijek se urušavaju u Rusiji.
"Veliki neuspjeh u ratu sa značajnim žrtvama potaknuo bi borbu za vlast i narodne pobune protiv diskreditovanog rukovodstva i naglasio nagomilane neuspjehe Ruske Federacije. Rusko carstvo je propalo tokom rata s carskom Njemačkom, a sovjetsko carstvo se raspalo nakon neuspjelog rata u Afganistanu.
Putinova moć i kredibilitet i opstanak Rusije u njenom trenutnom teritorijalnom obliku bili bi žrtva šireg rata s Ukrajinom i rastuće konfrontacije sa SAD-om i NATO-om", zaključuje Bugajski.
