Politika

Christian Schmidt: Nisam naivan

Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH je na press konferenciji priređenoj danas kazao je da mlada Bosna i Hercegovina može i treba postati model dobrog kvaliteta života ukoliko bi fokus bio na zajedničkoj budućnosti te da se energija ne troši na cementiranje podjela. Za političare je imao jasnu poruku: Znajte, ja nisam naivan.

Schmidt je naglasio da stiče utisak da se previše vremena troši na osvrtanje na prošlost.

“Naravno, znam da teška historija i situacija od 1992. godine u BiH je nešto što nisu započele žrtve. Ljudi su i prije trpjeli nepravde i to uključuje i neuspjeh Evropljana pa i mojih prethodnika da dobro donesu procjenu situacije na Balkanu. Kako ja vidim stvari, nisam ovdje zbog svoga narativa samo već da budem jedan pošteni posrednik i da u 21. vijeku shvatimo da je neophodno da uvidimo historiju, da je poštujemo, a posebno da poštujemo žrtve i potpuno bez obzira na to koje je nacionalnosti i nasljeđa bilo koja od žrtava, svaka se mora ožaliti”, naglasio je Schmidt, prenosi N1.

Kako je naveo, bitno je da vodimo narative o prošlosti, ali je značajnije da istu spriječimo u budućnosti naglašavajući da je to zadatak sadašnjih generacija.

“Ne treba nešto biti iznad potrebe da se gleda u budućnost. Jasno je da svaki ratni zločin mora biti sankcionisan kao i svi ostali u historiji bez obzira na to ko ih je počinio. Govorimo o pojedinačnoj krivici, nikada to nije i ne može se govoriti o kolektivnoj. Ja kao Nijemac znam dobro o čemu govorim. I nema nikakvog prihvatljivog razvoja da se veličaju pravosudno osuđeni ratni zločinci. Međutim, ponekad ne morate gledati činjenice nego reakcije na njih. Svugdje u svijetu, a pogotovo u BiH je pokazano i vidjeljivo da ima puno toga uraditi u budućnosti. Oni koji žele biti dio Evropske unije moraju poštovati evropske direktive. Zakon koji se tiče sjećanja na žrtve je odavno standard u EU i bit će dio razgovora o pridruživanju. Tu je i 14 preduslova koje je postavila EU, ali moramo se fokusirati na rješavanje hitnih pitanja sa kojima se BiH danas susreće, a posebno zaustaviti odlazak mladih”, ispričao je Schmidt.

Istakao je da će on svoje političko iskustvo zaista upotrijebiti za bolju budućnost BiH.

“Doista ima mnogo stvari koje se moraju uraditi i ja želim iskoristiti svu svoju moć i instrumente kao visoki predstavnik u BiH da izgradimo svjetliju budućnost za građane ove zemlje. Osim OHR-a i visokog predstavnika za šta postoji neosporna zakonska osnova u Dejtonskom sporazumu, ja ću ga se striktno i držati. Razumijem da je riječ o privremenoj poziciji sve dok te disfunkcionalnosti koje sam pomenuo ne budu riješene. Dakle, ne čekamo raj niti jedna zemlja u Evropi ima takvu idealnu situaciju. Raj je pitanje religija, ali je važno da se funkcioniše i na tome ćemo raditi”, naveo je.

Naglasio je da zadatak političara nije da samo sjede i raspravljaju gdje je ko i kada bio.

“Zadatak je šta uraditi da se mladi ljudi vrate u BiH. To su ljudi dobrog znanja, u BiH ima dobra univerzitetska struktura kada gledam sa strane nauke. Na tome trebamo uraditi. To se ne može narediti, na tome treba dobro raditi i to dovodi do funkcionisanja države”, kazao je Schmidt.

Schmidt je spomenuo da ponekad ima utisak da postoji igranje igara tipa “Neću ti dati to, a ti onda meni nećeš dati to”.

“Hoću da imamo zajednički interes. Znajte, ja nisam naivan. Znam veoma dobro nakon 30 godina rada u Njemačkoj i EU kako stvari mogu biti komplikovane. Najduža zasjedanja ministara su bila kada smo razgovarali o ribolovu i kvotama, to su bilo jako duge noći u salama. Znam kako je kada svi žele da dobiju prednost i to je normalno, ja to prihvatam. Ali u jednom momentu kažemo, prijatelju, sjest ćemo i raditi da dođemo do zaključaka. Obično sam tih čovjek i opredijeljen da tri konstitutivna naroda budu apsolutno politički na istom nivou. Ne bih trebao reći da nisam ničiji prijatelj. Rekao bih da sam politički prijatelj opredijeljenih Srba, Bošnjaka i Hrvata i naravno Ostalih jer znate da postoje presude Evropskog suda koje do sada nisu provedene”, mišljenja je.

Govoreći o Americi rekao je da se ona vratila i EU i Zapadni Balkan.

“I na tome hvala predsjedniku Joe Bidenu. On jako dobro razumije situaciju na Balkanu, a to ne možemo reći za svako. I Velika Britanija, bez obzira na Brexit, je opredijeljena da se drži zajedno sa međunarodnom zajednicom u BiH. Na London apsolutno možete računati, kao i na druge evropske prijestolnice. Zatim i na Kanadu, Tursku, Japan. I Rusiju”, dodao je.

Na kraju je poručio da se ništa ne može riješiti ako nema spremnosti za razgovor.

“Moja ponuda svima u BiH je da sve dok postoje molbe i zahtjevi da razgovaramo ja ću biti spreman. Ponekad možda mogu pomoći da ljudi počnu razgovarati ako do sada nisu, da ja olakšam situaciju. BiH neće postati centralizovana država, ali njena funkcionalnost se mora poboljšati. Država mora postati ujedinjujući element, ona ne može i ne smije biti prijetnja niti jednom entitetu ili kantonu već zajednički i ujedinjujući element. Ja ću nadograditi entitete kako bi država funkcionisala. Važno je imati dobar rad i razvoj za sve. Moramo ojačati zajedništvo, fokusirati se na zajedničkim tačkama, a ne na razlikama. Želim da se fokusiramo na lijepa vremena”, zaključio je visoki predstavnik BiH na kraju obraćanja.