Ekonomija

Cijene nafte prošle sedmice porasle jer bi OPEC mogao smanjiti proizvodnju

Premda usporavanje rasta ekonomija najavljuje slabljenje potražnje za energentima, na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice porasle jer bi OPEC mogao smanjiti proizvodnju kako bi uravnotežio ponudu i potražnju. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 4,4 posto, na 100,99 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,5 posto, na 93,06 dolara.

Podršku cijenama pružile su poruke iz Saudijske Arabije da bi vodeći proizvođači mogli smanjiti opskrbu kako bi uravnotežili tržište i neutralizirali povratak na tržište iranske nafte u slučaju dogovora o nuklearnom programu. I neki drugi proizvođači iz OPEC-a, među kojima i Ujedinjeni Arapski Emirati, podupiru razmišljanje Rijada o naftnim tržištima.

“Nameće se dojam da Saudijska Arabija nije spremna tolerirati pad cijena nafte ispod 90 dolara. Špekulanti bi to mogli protumačiti kao poziv da se klade na daljnji rast cijena i da ne moraju strahovati od ponovnog većeg pada cijena”, pišu analitičari Commerzbanka u osvrtu na situaciju na tržištima. Podršku cijenama pružio je i pad zaliha sirove nafte i derivata u SAD-u u prošloj sedmici.

Važna uloga pregovora s Iranom

S druge strane, uteg cijenama predstavljaju pregovori o iranskom nuklearnom programu. Dogovor bi otvorio vrata povratku na tržište sankcionirane iranske nafte, što bi značilo povećanje ponude u uvjetima u kojima slabi potražnja.

Naime, zbog izuzetno visoke inflacije, centralne banke zapadnih zemalja već mjesecima podižu kamatne stope, što će usporiti rast ekonomija, a time i potražnje za energentima.

Kako bi suzbila najvišu inflaciju u više od 40 godina, američka centralna banka povećala je od marta kamate za 2,25 postotnih bodova, a sasvim je jasno da će ih povećati i u septembru. Pitanje je samo za koliko, 0,50 ili 0,75 postotnih bodova.

U petak je predsjednik Feda Jerome Powell na konferenciji centralnih bankara u Jackson Holeu poručio da je neko vrijeme ekonomiji potrebna oštra monetarna politika kako bi se inflacija stavila pod kontrolu. A to, kazao je, znači sporiji rast ekonomija, slabije tržište rada i ‘nešto boli’ za građane i kompanije.

I Evropska centralna banka poručuje da će uskoro dodatno agresivno povećati kamatne stope, unatoč mogućoj recesiji, jer se inflacija u eurozoni kreće na rekordnim razinama. Uz to, negativno na cijene utječe snažan dolar jer zbog toga nafta postaje skuplja za kupce u drugim valutama.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,7 posto, na oko 108,78 bodova, blizu najviše razine u 20 godina od 109,29 bodova.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, porasle više od 25 posto.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare