Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice stagnirale jer trgovce zabrinjava slabost potražnje zbog sporog oporavka privrede, dok je s druge strane moguće povećanje ponude.
Cijena barela na londonskom tržištu prošle je sedmice pala oko 1 posto, na 44,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio gotovo 1 posto, na 42,34 dolara.
Stagnacija cijena posljedica je daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu, zbog čega neke zemlje ponovno uvode restriktivne mjere, ali i slabosti najvećih svjetskih privreda, što dovodi do slabljenja potražnje.
U petak je izvještaj analitičke firme Markit ukazao na posustajanje privrednog oporavka eurozone u augustu, zbog slabljenja aktivnosti u uslužnom sektoru pod utjecajem daljnjeg rasta broja zaraženih koronavirusom, javlja SEEbiz.
Markitov PMI indeks menadžera nabave u privatnom sektoru pao je u augustu za 3,3 boda u odnosu na srpanj, na 51,9 bodova.
Da oporavak neće teći glatko pokazuje i pad indijskog uvoza sirove nafte u julu, na najniži nivo od marta 2010., zbog ponovnog uvođenja mjera zatvaranja kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa.
Ni u američkoj privredi situacija nije impresivna, pokazao je zapisnik s nedavne sjednice čelnika američke centralne banke.
Pandemija koronavirusa „uveliko će utjecati na privredne aktivnosti, zaposlenost i inflaciju u kratkom periodu, te predstavlja značajan rizik za ekonomske izglede u srednjoročnom periodu”, navodi se u zapisniku sa sjednice, na kojoj je Fed kamate ostavio nepromijenjene i poručio da je privredi i dalje potrebna monetarna podrška.
Čelnici Feda smatraju da su privredi još potrebni i fiskalni poticaji, s obzirom da se rast zaposlenosti u posljednje vrijeme usporava, nakon snažnog oporavka u junu i julu.
„Potražnja će se vjerovatno približiti predpandemijskom nivou 2021. godine, a u ostatku 2020. vodit će se prigušena borba, praćena pokušajima da se suzbiju posljedice drugog vala zaraze“, poručuju stručnjaci konzultantske kompanije Rystad Energy.
Na slabost potražnje ukazuju i podaci da je u SAD-u potražnja za gorivima pala više od dva miliona barela dnevno, na 17,2 miliona barela. Ukupna je potražnja u posljednje četiri sedmice bila 14 posto manja nego u istom lanjskom periodu, a ljetna sezona putovanja primiče se kraju, što znači da će u predstojećem periodu dodatno oslabiti.
U međuvremenu, OPEC i njegovi saveznici povećali su proizvodnju u augustu. Naime, prema dogovoru, od maja do jula njihova proizvodnja je bila smanjena za 9,7 miliona barela dnevno ili oko 10 posto ukupne globalne ponude, a od augusta do kraja godine smanjenje će se kretati oko 7,7 miliona barela dnevno.
OPEC i partneri paralelno vode računa o tome da oni koji su prije proizvodili više nego što je dogovoreno sada proizvode manje.
Izvještaj OPEC-a pokazao je i da će potražnja za naftom ove godine pasti za 9,1 milion barela dnevno, odnosno, bude li broj zaraženih koronavirusom rastao duže vrijeme i u drugoj polovini godine, za čak 11,2 miliona barela dnevno.
U aprilu su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniži nivo u posljednjih 20-ak godine. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim privreda, što je potaknulo oporavak privrednih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
No, posljednjih sedmica cijene nafte ne osciliraju značajnije jer je oporavak globalne privrede usporen, javlja SEEbiz.
