Svijet

CNN: Ovo je kraj svjetskog poretka kakvog znamo

Ovo je zbunjujuće vrijeme za Amerikance kada su u pitanju svjetski poslovi, s vladom koja s jedne strane objašnjava zašto je došlo vrijeme da se povuče iz Afganistana, ali s druge zašto je također vrijeme da se zauzme za Ukrajinu.

To je vrijeme kada Amerikanci žele da njihova vojska bude manje posvećena inostranstvu. NATO osjeća pritisak. Autokratije koje gledaju na ekspanziju, poput Rusije i Kine, postaju sve hrabrije i ponašaju se kao saveznici.

Era supersile Amerike testira se na nove načine širom svijeta, piše CNN koji donosi analizu pod naslovom 'Ovo je kraj svjetskog poretka kakvog znamo'.

Istočna Evropa

Tačno 30 godina nakon pada Sovjetskog Saveza, Rusija manevrira kako bi dalje ušla u Ukrajinu, jednu od njenih bivših republika. Postsovjetski rast NATO-a plijen je ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Bidenova administracija stavila je 8.500 američkih vojnika u pojačanu pripravnost za raspoređivanje u Istočnu Evropu kao sredstvo odvraćanja Rusiji i osiguranje za zemlje NATO-a.

Zapadna Evropa

Američkom uticaju je potrebno ojačati. Da bi ujedinile zemlje NATO-a protiv Rusije, SAD takođe igraju ulogu energetskog posrednika, tražeći garancije za gorivo sa Bliskog istoka i Azije kako bi se otupio uticaj Rusije kao glavnog dobavljača prirodnog gasa za Njemačku.

Azija

Kina testira autonomiju Tajvana, ostrva pod vlastitom samoupravom za kojim je dugo priželjkivala, uz ponovljene misije zračnih snaga u blizini Tajvana. Najveći takav upad ove godine dogodio se dan nakon što su SAD, zajedno s Japanom, prebacile flotilu mornaričkih brodova u Filipinsko more u sklopu vježbe obuke.

Srednji Istok

Baze u kojima se nalaze američke trupe u Iraku i Siriji napadnute su ove godine. Ove sedmice, američka raketna odbrana Patriot udružila se s Ujedinjenim Arapskim Emiratima kako bi presrela projektile koje su ispalili jemenski Huti koji su gađali zračnu bazu Al Dhafra u UAE, u kojoj su smještene američke trupe.

A tu je i Iran. Nakon što su SAD pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom 'digle u zrak' međunarodni sporazum koji je trebao zaustaviti nuklearnu eskalaciju zemlje, Iran bi mogao marširati sve bliže nuklearnom oružju.

Američka uloga

Sve ove situacije nastaju godinama, ali postavlja se pitanje kakvu će ulogu SAD igrati u budućnosti.

Sukob oko Ukrajine sugerira da američki protivnici osjećaju slabost i sada vide priliku.

"Izazovi u izgradnji američke vlasti dolaze u trenutku kada postoji široko rasprostranjena percepcija u inostranstvu da Vašington nije moć kakva je bio u drugoj polovini 20. vijeka", piše Stephen Collinson sa CNN-a.

On dodaje: "Uprkos Bidenovim uvjeravanjima da se 'Amerika vratila', haotično povlačenje iz Afganistana prošle godine pokrenulo je pitanja o kompetenciji i posvećenosti SAD. Američki protivnici znaju da su Amerikanci iscrpljeni sa 20 godina rata u inostranstvu, faktor koji bi neke mogao navesti da izračunaju da bi Washington mogao pokolebati svoje strateške obaveze iz političkih razloga."

Putinov faktor

Putin je direktno ili indirektno uključen u većinu ovih pitanja - od Ukrajine preko Sirije do Azije.

Prošle nedelje sam ovde napisao da niko sa sigurnošću ne zna šta Putin traži. Ali Fiona Hill, viši saradnik na Institutu Brookings i bivši stručnjak za Rusiju u Bijeloj kući, iznosi uvjerljiv argument u New York Timesu da ona tačno zna šta on traži, barem u smislu Ukrajine: Putin "želi da izbaci Sjedinjenih Država iz Evrope."

Ona piše: "Kako bi on to rekao: 'Zbogom, Ameriko. Ne dozvoli da te vrata udare na izlasku." "

Jill Dougherty, stručnjakinja za Rusiju i bivša šefica moskovskog CNN-a, s tim se slaže. "Oni žele reprizu kraja Hladnog rata", rekla je ona u utorak za "Novi dan". A blic ruskih državnih medija pomaže u oblikovanju stavova javnosti na terenu.
Prema Hillu, Putin osjeća da američka moć nestaje. On "vjeruje da se Sjedinjene Države trenutno nalaze u istoj situaciji u kojoj je Rusija bila nakon raspada Sovjetskog Saveza: ozbiljno oslabljene kod kuće i povlače se u inostranstvu."
Ona piše da se sukob u Ukrajini mora susresti snagom SAD jer će odjeknuti širom svijeta.

Ona tvrdi da bi, pored izazivanja NATO-a, Putinova agresija na Ukrajinu ugrozila „cijeli sistem UN i ugrozila aranžmane koji su garantovali suverenitet država članica od Drugog svetskog rata — slično invaziji Iraka na Kuvajt 1990. godine, ali na ravnomernom nivou većeg obima."

Zapad nije u potpunosti jedinstven oko Rusije

Bez obzira na sve geopolitičke uloge, Putinova ekonomska poluga je ta koja je usporila evropsko jedinstvo protiv njegovih akcija.

Ivana Kottasova piše za CNN Business iz Londona da je podmorski plinovod Sjeverni tok 2 iz Rusije, koji zaobilazi Ukrajinu i ulazi u Njemačku, postao klin u geopolitičkoj krizi.

Njemačka nije obećala da će naoružati Ukrajinu kao druge zapadne demokratije. Bilo je sporo sa uključivanjem gasovoda u razgovore o sankcijama Rusiji.

"S obzirom na to da je cilj Rusije da podijeli sve, ako žele da razbiju jedinstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, ovaj naftovod je bio divno plovilo".