Ruski i američki predsjednici Vladimir Putin i Joe Biden razgovarali su online puna dva sata i pet minuta. Putin je bio u svojoj rezidenciji Bočarov Ručej u Sočiju, a Biden u Bijeloj kući.
Ukrajina je bila prva tema, kažu ruski mediji, dodajući da se govorilo o "deeskalaciji situacije" te da "ukrajinsku krizu" treba vratiti u "diplomatske vode".
Kako saopćava ruska televizija, Putin je odbacio optužbe o tome da Rusija ugrožava sigurnost Ukrajine i naglasio da "od Rusije Ukrajini ne prijeti opasnost".
Škrti mediji
Ruski prorežimski mediji navode da "nećemo doznati baš sve o čemu se razgovaralo", ali da će se dijalog dvije države nastaviti te da se može "očekivati kompromis". Doduše, ruski mediji su vrlo "škrti" i obazrivi i za sada iz Kremlja, odnosno Sočija, dolazi malo informacija.
Joe Biden kazao je Putinu kako Sjedinjene Američke Države podržavaju teritorijalni suverenitet i cjelovitost Ukrajine, a na tome stoje i zapadni saveznici Njemačka, Francuska, Italija i Velika Britanija, s čijim se čelnicima Biden čuo večer prije.
Biden je, kažu ruski mediji, upozorio Putina da bi Rusiju "čekale do sada neviđene ekonomske i druge sankcije" ako se Rusija ne smiri.
Nagađa se da bi Rusija mogla biti izbačena iz međunarodnog bankarskog sustava SWIFT, na što je čelnik najjače ruske banke Sberbank German Gref kazao kako misli da su to "budalaštine".
Putin je, navode ruski mediji, izrazio nezadovoljstvo mogućim širenjem NATO-a na postsovjetski prostor. Ruski mediji navode kako Amerikanci "uvježbavaju evakuaciju" iz Kijeva svojih građana u slučaju ruske intervencije.
No, odmah nakon sastanka televizijska stanica Rusija 24 javila je kako je SAD plinovod Sjeverni tok 2 "skinuo s popisa sankcija" te da se - ako je to doista tako - "to može ubrojiti u jedan od uspjeha Moskve".
Američki publicist ruskog porijekla Leonid Weinstein za ruske je medije odmah nakon sastanka kazao kako mu sve ovo "liči na zajednički Putinov i Bidenov igrokaz" koji služi da i jedan i drugi ojačaju svoje rejtinge "na račun krize i plašenja svijeta ratom u Ukrajini".
Ravnopravan rival
Biden se mora pokazati kao vođa zapadnog svijeta, a Putin pak da je ravnopravan, smatra Weinstein. Pojedini ruski nezavisni analitičari smatraju da je ovaj razgovor važan kako se Rusija ne bi previše približavala Kini.
U svom prvom izvještaju uvijek dobro upućeni moskovski Komersant, koji je prvi i najavio ovaj online susret, kaže kako bi se dvojica predsjednika mogli uživo susreti već početkom 2022. godine, premda je Biden kazao da će "valjda biti vremena da se nađu u septembru na sastanku G20 koji će biti u Indoneziji".
Inače, ovo je već peti put da su Biden i Putin razgovarali otkako su obojica predsjednici svojih država - tri puta su razgovarali telefonom, a jednom ovog ljeta našli su se u Ženevi.
AFP je apostrofirao razliku u odnosu na razgovor kineskog predsjednika Xi Jinpinga i Bidena u novembru.
Sada je Biden bio u Situacijskoj sobi Bijele kuće, mjestu koje signalizira visoku razinu strateške osjetljivosti, dok je sa Xijem pričao u ukrašenoj Rooseveltovoj sobi, a novinari su pratili početak razgovora. Percepcija je izuzetno važan element politike.
Neposredno nakon završetka razgovora Bijela kuća je objavila izuzetno šturu obavijest, opet u suprotnosti s razgovorom s kineskim predsjednikom kad su vijesti o razgovoru frcale na sve strane. Nakon ovog sastanka gotovo pa muk. Ipak, iz 145 riječi priopćenja može se iščitati nekoliko poruka.
Evropski saveznici
-Predsjednik Biden izrazio je duboku zabrinutost Sjedinjenih Država i naših europskih saveznika zbog ruske eskalacije snaga koje okružuju Ukrajinu - stoji u saopćenju.
Ovu izjavu treba staviti u kontekst vijesti objavljene prije sastanka o Bidenovom razgovoru s evropskim saveznicima, čelnicima Francuske, Italije, Njemačke i Ujedinjene Kraljevine. Što potvrđuje novu ravnotežu snaga u Evropi gdje se Italija stavlja u istu ravninu s Njemačkom i Francuskom.
Što je dodatno važno u svjetlu "normandijskog formata" u kojem se vode pregovori Rusije i Ukrajine, a u kojem sudjeluju još Pariz i Berlin.
Moglo bi se dodati i kako Biden poručuje da je pitanje istočne evropske granice primarno evropska stvar. Prije sastanka sa Xijem nije se dogovarao s Evropljanima.
Biden je Putinu nedvosmisleno dao do znanja da u slučaju Ukrajine ne može računati na nesuglasice evropskih saveznika. Bilo je oštrih kritika telefonskog poziva Angele Merkel, kancelarke u odlasku, bjeloruskom diktatoru Aleksandru Lukašenku, posebno iz baltičkih zemalja.
U Berlinu u srijedu nastupa nova vlada koja je najavila oštriji pristup Moskvi. Što treba uzeti s rezervom jer vladu ipak vode socijaldemokrati koji su bliski Rusiji. Vječni slučaj bivšeg kancelara Gerharda Schrodera čiji je bliski suradnik tada bio Olaf Scholz, novi njemački kancelar.
Bijela kuća navodi da su se predsjednici dogovorili da njihovi timovi nastave raditi na problemima, opet uz naglasak da će SAD djelovati u bliskoj saradnji sa saveznicima i partnerima.
Drugi važan element vidi se iz sintagme "SAD i naši saveznici odgovorili bi snažnim ekonomskim i drugim mjerama" u slučaju vojne eskalacije.
Razne sankcije
Najave raznih vrsta sankcija traju već danima i tu je popis ekstenzivan, od ljudi iz najbližeg Putinovog kruga pa do udara na ruske velike banke i mogućnost da Moskva pribavlja dolare. Intrigantne su "druge mjere", iako je neupitno da nije riječ o vojnoj opciji. NATO je nedavno beskompromisno zauzeo stav da nema vojne pomoći Kijevu.
SAD traži povratak diplomatiji u rješavanju krize i ponavlja podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Završna rečenica pokriva ostale teme razgovora koje je Bijela kuća odlučila obnarodovati: dijalog o strateškoj stabilnosti, vezan uz pitanje primarno nuklearnog, ali i ostalog naoružanja, raspravu o pitanju napada hakera koji traže otkupninu, ransomware, kojih je mnogo bilo u SAD-u za koje je nedvojbeno utvrđene da je iza njih bila Rusija.
Konačno, "zajednički rad na regionalnim pitanjima kao što je Iran".
Indikativno je da Bijela kuća nije ni retka posvetila energiji, uključujući i Sjeverni tok 2. Kremlj nije dosad objavio ni retka o sastanku. Osim slike.
Pretpostavka je da je Putin dobio što je htio, potvrdu da NATO neće mamiti Ukrajinu u članstvo, što mu je bilo najvažnije. Ali, to je dobio još ranije. I tako se isplatio njegov drugi vojni pritisak, prvi je bio u proljeće.
Naglašavanje sankcija i drugih mjera poruka je Moskvi da smanji pritisak prema Evropi. Sve se događa u osvit doba božićnih i novogodišnjih blagdana koje treba smanjenje pritiska.
Sastanak bez iznenađenja. Jer teme o kojima se raspravlja nisu od globalne važnosti, kao u slučaju razgovora Xija i Bidena. Što ne veseli Putina, ali se treba nadati da je svjestan koliko je važno da ne padne plijenom Pekinga.
