Politika

Čuveni Times pokušava otkriti tajnu balkanskog uspjeha u borbi protiv korone: Je li BCG vakcina spasila zemlje bivše Jugoslavije

Jedan kutak Evrope bolje poznaje sve opasnosti koje virus nosi od ostatka kontinenta. U svom kratkom vijeku trajanja Jugoslaviju su pogodile epidemije tuberkuloze i malih boginja, a tokom ratova devedesetih godina ionako napaćene ljude napadale su i ospice. I zato se, kada je Covid-19 stigao na Zapadni Balkan, regija se pripremila za najgori scenarij, započinje svoju veliku reportažu o epidemiji koronavirusa na Balkanu The Times.

Ipak, u sedam država bivše Jugoslavije koje ukupno broje 22 miliona stanovnika zabilježeno je tek  21.145 slučajeva zaraze koronavirusom i 775 smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću.

Times razloge za tako dobre rezultate vidi u teoriji koja je u javnom prostoru prisutna već sedmicana. Naime, podsjećaju da su neki naučnici uvjereni kako je zemljama bivše Jugoslavije najviše pomogle prijašnje epidemije, odnosno, odgovor na njih - dugoročno, sveopće i, u nekim državama, obvezna vakcinacija.

Stručnjaci se već godinama pitaju zašto se čini da Bacillus Calmette-Guérin (BCG) vakcina, jeftina imunizacija protiv tuberkuloze koja postoji gotovo puno stoljeće, osnažuje čovjekov imunitet i protiv drugih zaraznih bolesti. Njihov je rad dobio novi zamah zbog iskustava koja su imale države bivše Jugoslavije.

„Ljudi koji su se vakcinisali protiv tuberkuloze imali su slabije simptome Covida-19. Ovo su samo dojmovi, još nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći kako je to sigurno. Ali, čini se da su zemlje koje su dobro procijepljene BCG-om imale lakše iskustvo s Covidom-19“, kaže vodeći srbijanski epidemiolog Predrag Kon.

Rezultati su svakako uvjerljivi. Velika Britanija i veći dio Evrope od sveopće vakcinacije BCG-om su odustali 2000-ih godina, a nikad ga nisu primjenjivali u SAD-u ili Italiji. U većem dijelu Afrike, istočne Evrope, Azije i Južne Amerike i dalje se rutinski procjepljuje.

Jugoslavija i države nastale njenim raspadom među zemljama su koje su uporno insistirale na visokoj procijepljenosti. Krajem Drugog svjetskog rata tuberkuloza se proširila zemljom, svake godine se zarazilo 15 posto stanovništva. Jugoslovenska vlada je 1946. započela s vakcinacijom svih vojnih regruta i svake osobe mlađe od 25 godina te onih za koje se smatralo da spadaju u rizičnu populaciju. Tri godine kasnije BCG vakcinacija je postala obavezna za sve mlađe od 25 godina i od tada se primjenjuje.

Istraživači su od 50-ih godina prošlog stoljeća znali da BCG također poboljšava opći imunitet, iako su tek nedavno počeli shvatati zašto.

„BCG reorganizira epigenom kako bi omogućio da se određeni dijelovi imunološkog sistema eksprimiraju ili ne eksprimiraju. A to onda omogućava, kada vas izazove potpuno nepovezani virus, poboljšani imunitet“, kaže za The Times Andrew DiNardo, koji je dio istraživačkog tima Medicinskog fakulteta u Teksasu Baylor koji proučava šire učinke BCG-a.

„Navedite infekciju i vjerojatno postoje dokazi da ova vakcina poboljšava reakciju organizma“, tvrdi DiNardo.