Trenutno nema opasnosti od uvođenja sankcija Srbiji, ali sve što se dogodilo predstavlja prvi korak koji bi mogao da vodi ka takvom ishodu, kazao je za Danas Goran Miletić, direktor Civil right defendersa za Evropu.
Komentarišući vijest koja je stigla iz Evropskog parlamenta da će uslijediti zahtjev evroparlamentaraca za sankcijama Srbiji zbog ubistva kosovskog policajca u Banjskoj, zapljene ogromne količine oružja i naznaka da je zvanični Beograd organizovao tragediju, sagovornik Danasa kaže da je jasno da se "Srbija posmatra kao negativac".
"Naime, Srbija se sada posmatra kao negativac i veoma lako će se vratiti narativ devedesetih, bez obzira što mediji pod kontrolom vlasti ubjeđuju da nas Zapad mrzi. Sljedeća važna tačka je da će Srbija sada biti itekako pod lupom i permanentno će se postavljati pitanje – ako su uvedene sankcije Kosovu, zašto ne i Srbiji", napominje Miletić.
Pritisak će rasti…
Dakle, pritisak će rasti, dodaje, biće sve više zahtjeva da se uvedu sankcije, ali ih za sada neće biti.
"Međutim, puštanje Milana Radoičića iz pritvora je još jedna pogrešna odluka koja će biti argument da u Srbiji nema nezavisnog pravosuđa, zbog čega će mnogo zagovarati sankcije kao odogovor. Dakle, ne još, ali nije uopšte isključeno", zaključuje Goran Miletić.
Poslanici Evropskog parlamenta poručili su u utorak, 3. oktobra, da je potrebna nepristrasna istraga o oružanom sukobu na sjeveru Kosovu i privođenje odgovornih pravdi.
Oni su kritikovali retoriku Beograda i zatražili sankcije za Srbiju, ali i za kosovskog premijera Albina Kurtija zbog zastoja u dijalogu, a pozvali su na jačanje jedinica Kfora na sjeveru.
Prema riječima Sofije Popović, novinarke portala European Western Balkans, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, utisak je da je Evropska unija mnogo opreznija čak i u ocjeni onoga što se događalo prošle sedmice u Banjskoj.
"Mogli smo da čujemo više puta pozive da se sprovede istraga ali i da će Brisel čekati završetak istrage prije nego što preduzme bilo kakve mjere protiv Srbije. EU je i prije ovog sukoba jasno stavila do znanja Srbiji da se iste one mere koje su uvedene Kurtiju mogu odnositi na Srbiju, ukoliko zvanični Beograd ne bude postupao po zahtjevima Brisela. Ovo što se dogodilo svakako nije u skladu sa željama EU o nastavku dijaloga i očuvanju mira i stabilnosti", kaže Popović.
Međutim, dodaje, mislim da nismo tako blizu uvođenja tih mjera, posebno ako uzmemo u obzir da će za takvu odluku biti potreban konsenzus unutar EU.
Francuske desničarske partije blaže prema Srbiji
"I tokom jučerašnje debate u Evropskom parlamentu mi nismo mogli da čujemo baš jedinstven stav šta je ono što bi trebalo preduzeti. Poslanici EP juče su iznosili svoje političke stavove. Tako su jedni bili oštriji , tražeći zamrzavanje fondova i infrastrukturnih projekata za Srbiju, dok su neki, prije svega iz francuskih desničarskih partija, imali blaži stav prema vlastima u Srbiji", kaže sagovornica Danasa.
Sigurno je da će postojati pritisci određenih država članica da se Beograd sankcioniše, napominje ona, posebno zbog percepcije da se Srbiji godinama povlađuje jer je bolje imati uz EU, nego u zagrljaju Rusije.
"Međutim, mi do sada nismo mogli da vidimo da li najuticajnije države unutar EU podržavaju sankcionisanje Srbije, a od toga će u velikoj mjeri zavisiti kako će se pristupiti u budućnosti", smatra sagovornica.
Ukoliko se EU odluči za neke mjere protiv Srbije, ističe dalje, očekuje da će one biti slične kao mjere koje su uvedene protiv Kosova.
"U slučaju vlasti u Prištini, EU je ograničila svoje aktivnosti i razgovore sa kosovskim zvaničnicima samo one koje se tiču dijaloga, a takođe je stavljeno na čekanje programiranje sredstava za Kosovu u okviru pretpristupnih instrumenata (IPA 2024). Na primjeru sankcija Kurtiju, mogli smo da vidimo da to nije donijelo bilo kakve rezultate, s obzirom na propast posljednjih pregovora u Briselu", objašnjava Sofija Popović.
I bez sankcija EU, kaže, posljedice dešavanja u Banjskoj otežale su poziciju Srbije u dijalogu sa Prištinom.
"Jednostavno više ništa neće biti isto, jer je teško Beograd nakon ovoga posmatrati kao kredibilnog partnera koji je posvećen miru i rješenju kosovskog problema. Nažalost, najveći gubitnici su svakako Srbi na Kosovu, čija su prava i bezbjednost ugroženiji nego prije sukoba u nedelju", zaključuje ona.
