Med je prirodan proizvod s brojnim blagotvornim efektima na zdravlje, ali se često svrstava među namirnice koje bi osobe s dijabetesom trebalo da izbjegavaju.
Ipak, sve je više dokaza da umjereno unošenje meda možda i nije toliko problematično, a stručne smjernice po ovom pitanju još uvijek se preciziraju.
Dijabetes je jedna od najčešćih hroničnih bolesti, a njegovu kontrolu u velikoj mjeri određuje način ishrane i životne navike. Pravilna ishrana bi trebalo da bude uravnotežena i prilagođena individualnim potrebama, što često izaziva dileme - koje namirnice su dozvoljene, a koje treba ograničiti ili potpuno izbaciti?
U narodnoj medicini, med se oduvijek koristio za jačanje organizma, prije svega djece i starijih. Osim već istraženih blagotvornih svojstava u tretiranju mnogih bolesti, med se najčešće koristi kod povišene tjelesne temperature, prehlada, poremećaja sna, upala desni i alergije, astme, bronhitisa, opekotina, bolova u želucu, anoreksije, hemoroida… Pčelinji proizvodi su melem i za oštećenu jetru.
Med je kompleksna prirodna supstanca bogata korisnim sastojcima. Osim glukoze i fruktoze, sadrži preko 200 bioaktivnih jedinjenja, uključujući antioksidanse koji povoljno dejluju na organizam. Njegov glikemijski indeks (58) nešto je niži od bijelog šećera (60), što znači da ne izaziva nagle skokove šećera u krvi kao čista glukoza.
Da li je siguran za osobe s dijabetesom?
Iako se med tradicionalno smatra nepoželjnim u ishrani osoba sa dijabetesom, istraživanja pokazuju da njegovo umjereno unošenje može da ima određene prednosti. Prirodni, sirovi med bez dodataka može se unositi u strogo kontrolisanim količinama, pri čemu se posebno ističe korisna kombinacija meda i cimeta, koji može da doprinese stabilizaciji nivoa šećera u krvi.
Ključ leži u količini - preporučeni unos fruktoze ne bi trebalo da prelazi 10 grama dnevno, dok ukupni dnevni unos meda zavisi od individualnih faktora i savjeta ljekara.
Naučna dilema - prednosti i rizici
Istraživanja o utjecaju meda na dijabetes donose oprečne zaključke. Neka studije sugerišu da med može da poboljša lipidni status i smanji nivo "lošeg" holesterola, dok druga ukazuju na njegov potencijalni negativni utjecaj na regulaciju šećera u krvi.
I pritisak pod kontrolom
Istraživanja su pokazala da bagremov, poljski i livadski med šire krvne sudove srca, popravljaju ishranu srčanog mišića i pospješuju izbacivanje viška tečnosti, odnosno imaju diuretički efekt, te regulišu povišen krvni pritisak. Apiterapeuti savjetuju uzimanje jednog grama meda na kilogram tjelesne težine u četiri doze prije obroka. Najbolji efekti se dobijaju kada se koriste med, propolis, polen i matični mliječ.
Zbog toga su potrebne dodatne studije na većim broju ljudi kako bi se donijeli jasni zaključci o njegovoj sigurnosti i preporučenim količinama. Ono što je sigurno jeste da bi osobe s dijabetesom trebalo redovno da prate nivo šećera u krvi i konsultuju se sa svojim ljekarom prije nego što uvedu med u uobičajenu ishranu.
