Svijet

Danas ključni sastanak u Ukrajini. Ovo bi mogla biti prekretnica

Deseci zemalja saveznika Ukrajine sastaju se danas kako bi koordinirali opskrbu oružjem, među kojim i tenkova, za Kijev koji je povećao svoje zahtjeve za dostavljanje tenkova. Domaćin Njemačka suočava se sa sve većim pritiskom da dopusti izvoz svojih tenkova Leopard u Ukrajinu. Svjetski mediji navode da bi ovaj sastanak mogao biti prekretnica.

14 borbenih tenkova: Hoće li ovo biti prekretnica?

Presudni pregovori, koji bi mogli označiti kao prekretnica u ratu, dolaze dan nakon što su SAD i nekoliko evropskih zemalja obećali dodatnu opremu kako bi pomogli Ukrajini. Velika Britanija također je nedavno ponudila 14 svojih borbenih tenkova - ali Kijev želi više, piše BBC.

"Ukrajinski saveznici danas se suočavaju s jednostavnim izborom", rekao je ukrajinski savjetnik ministra odbrane uoči summita. "Tenkovi za Ukrajinu su tenkovi za slobodu", rekao je Jurij Sak za BBC.

"Ako se oni ne pošalju, druge bi ih zemlje jednog dana mogle upotrijebiti protiv Moskve", upozorio je.

Više od 50 zemalja sastaje se u zračnoj bazi Ramstein na jugozapadu Njemačke. Njemački kancelar Olaf Scholz suočava se sa sve većim pritiskom da pošalje tenkove Leopard 2. Nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno doniralo 14 svojih borbenih tenkova Challenger. Njemačka također mora dati svoje dopuštenje prije nego što se druge zemlje mogu obavezati na slanje vlastitih zaliha Leoparda.

Poljski premijer rekao je da je "umjereno pesimističan" glede dobivanja blagoslova Berlina. Iako je litvanski ministar rekao novinskoj agenciji AFP da će "neke zemlje" poslati Leoparde. Njemačka je kasno jučer rekla da će njen stav "postati jasan u sljedećih nekoliko sati ili sutra ujutro", izvijestio je AFP. 

Nestandardne akcije

Zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Paweł Jablonski kaže da je njegova zemlja spremna poduzeti "nestandardne akcije" ako se Njemačka usprotivi slanju tenkova Leopard u Ukrajinu. Upitan na privatnoj radiopostaji RMF FM bi li slanje tenkova u Ukrajinu bilo moguće čak i uz protivljenje Njemačke, Jablonski je rekao: "Mislim da ćemo, ako bude snažnog otpora, biti spremni poduzeti čak i nestandardne akcije".

Skupina od devet zemalja obećala je novu vojnu pomoć Ukrajini uoči ovog ključnog sastanka. Pomoć iz zemalja, uključujući Estoniju, Latviju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Poljsku. To će uključivat desetke protuzračnih odbrambenih sustava Stinger, protuzračnih topova S-60 i mitraljeza. Te obuku, navodi se u saopćenju.

Potpisujući ono što je nazvano Zakletvom iz Talina, zemlje potpisnice osudile su Rusiju.

"Osuđujemo ruske napade s ciljem teroriziranja naroda Ukrajine, uključujući namjerne napade na civilno stanovništvo i civilnu infrastrukturu koji mogu predstavljati ratne zločine. Odbacujemo kontinuirano rusko kršenje suvereniteta, neovisnosti i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Te nezakonite tvrdnje Rusije da je anektirala ukrajinski teritorij", pišu.

"Stoga se oabvezujemo na kolektivnu isporuku donacija bez presedana. Uključujući borbene tenkove, teško topništvo, protuzračnu odbranu, streljivo i borbena vozila pješaštva za odbranu Ukrajine.

Ova znatna pomoć Ukrajini dolazi iz naših vlastitih nacionalnih zaliha i resursa koji ilustriraju međusobno razumijevanje ozbiljnosti situacije. I naše opredjeljenje da hitno povećamo i ubrzamo potporu Ukrajini. Nakon što smo dali ovo 'italinsko obećanje', uputit ćemo se na sastanak Ukrajinske odbrambene skupine u Ramsteinu sutra. I pozvati druge saveznike i partnere da slijede primjer i daju svoje planirane pakete potpore što je prije moguće kako bi se osigurala pobjeda na ukrajinskom bojnom polju u 2023.", objavili su.

Zakletvu iz Talina potpisalo je devet zemalja: Danska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Nizozemska.