Svijet

Dešava se nezamislivo: Putinov plan je propao, napravio je veliku grešku koja će imati ogromne posljedice za Rusiju

Kada je Vladimir Putin započeo invaziju na Ukrajinu, njegovi su ciljevi bili jasni. Htio je svog susjeda natjerati na poslušnost, potvrditi ruski autoritet u istočnoj Evropi i natjerati Zapad da dvaput razmisli o vojnom i političkom širenju prema ruskim granicama.

Ali u jednom važnom pogledu, čini se da je Putinov plan propao: rat je ujedinio Zapad protiv Moskve na načine koji su se u januaru činili nezamislivim.

Sada su Finska i Švedska, nacije koje su službeno neutralne, sve bliže pridruživanju NATO-u, vojnom savezu predvođenom SAD-om. Očekuje se da će Finska ove sedmice izraditi izvještaj o sigurnosnoj politici zemlje, što je ključni korak na putu prema zemlji koja bi se potencijalno prijavila za NATO.

Očekuje se da će to izvještaj pokrenuti rasprave u finskom parlamentu o tome treba li nastaviti s članstvom u savezu, rasprave za koje je finska premijerka Sanna Marin rekla kako se nada da će završiti "prije sredine ljeta", piše BBC.

Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto rekao je u ponedjeljak da je "važno" da susjedna Švedska slijedi "sličan proces" za koji očekuje da će potrajati. "Ali, naravno, cijelo vrijeme razmjenjujemo informacije i, nadamo se, ako donesemo slične odluke, mogli bismo ih donijeti otprilike u isto vrijeme."

Švedska održava izbore kasnije ove godine, na kojima će NATO vjerovatno biti ključno pitanje kampanje, a glavne stranke se potencijalno neće protiviti pridruživanju savezu. Švedska premijerka Magdalena Andersson nije isključila mogućnost članstva u intervjuu za SVT krajem marta. Švedska poduzima analizu sigurnosne politike koja bi trebala biti dovršena do kraja maja, a očekuje se da će vlada objaviti svoj stav nakon tog izvještajaa, rekao je švedski dužnosnik za CNN. Rekli su da bi njihova nacija svoj stav mogla objaviti i prije, ovisno o tome kada to učini susjedna Finska.

Javno mnijenje u obje zemlje značajno se promijenilo nakon invazije, a NATO saveznici i dužnosnici općenito podržavaju pridruživanje dviju zemalja. Jedini ozbiljan prigovor mogao bi doći iz Mađarske, čiji je čelnik blizak s Putinom, no dužnosnici NATO-a smatraju da bi ona mogla zavrnuti ruku premijeru Viktoru Orbanu.

S obzirom da je Putin započeo svoj rat zahtijevajući od NATO-a da vrati svoje granice na mjesto gdje su bile 1990-ih, činjenica da se to čak razmatra predstavlja diplomatsku katastrofu za Moskvu. A ako bi se posebno Finska pridružila, Putin bi iznenada zatekao Rusiju koja dijeli dodatnih 830 milja granice s NATO-om.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je u ponedjeljak da proširenje NATO-a neće donijeti više stabilnosti Evropi.

"U više navrata smo govorili da je sam savez više sredstvo za konfrontaciju. Ovo nije savez koji osigurava mir i stabilnost, a daljnje širenje saveza, naravno, neće dovesti do veće stabilnosti na evropskom kontinentu", rekao je Peskov.

Rob Bauer, čelnik vojnog odbora NATO-a, rekao je novinarima u utorak da savez nije isključio nove članice, ali je rekao da je na kraju na Finskoj i Švedskoj da odluče žele li se pridružiti, prenosi Reuters.

"Suverena je odluka svake nacije koja želi pristupiti NATO-u da podnese zahtjev za članstvo, što oni do sada nisu učinili… Mi nikoga ne tjeramo u NATO", rekao je Bauer.

Ni Putinova invazija nije motivirala Ukrajinu da se povuče od svoje želje za bližom integracijom sa Zapadom. Iako je malo vjerovatno da će se zemlja pridružiti NATO-u, njeni napori da se pridruži Evropskoj uniji ubrzali su se od početka rata. To bi potrajalo jako dugo, a mogli bi se suočiti i s oštrim protivljenjem Mađarske, koja je već u gadnoj borbi s Bruxellesom zbog kršenja vladavine prava, zbog čega EU predlaže obustavu centralnog finansiranja Budimpešte.

No, još jednom, činjenica o kojoj se priča i razina podrške među čelnicima i dužnosnicima EU još je jedan pokazatelj koliko je Zapad postao ujedinjen protiv Rusije.

Vrijedi napomenuti da je od početka rata Zapad uglavnom ostao jedinstven u svom odgovoru Rusiji, bilo da se radi o ekonomskim sankcijama ili vojnoj podršci Ukrajini. Međutim, postoji nekoliko izazova koji će testirati koliko je ovaj savez protiv Rusije zapravo jedinstven.

Prvo, ako se pokaže da je Rusija upotrijebila hemijsko oružje u Ukrajini, bit će ogroman pritisak na Zapad, posebice NATO, da preuzme još aktivniju ulogu u ratu - nešto što je savez do sada oklijevao učiniti.
Članice NATO-a već su razgovarale o crvenim linijama i mjerama koje treba poduzeti u slučaju hemijskog oružja, ali ti su detalji još uvijek privatni kako bi spriječili Rusiju da poduzme preventivne zaštitne mjere.

Međutim, svaka intervencija NATO-a gotovo sigurno bi dovela do manje stabilne sigurnosne situacije u Evropi, jer bi Zapad riskirao vojnu konfrontaciju s Rusijom, nuklearnom silom, koja bi vjerovatno odgovorila intenziviranjem svojih napada na Ukrajinu, a možda i na druga područja tradicionalnog ruskog utjecaja.

Drugo, kriza troškova života u mnogim evropskim zemljama uskoro bi mogla testirati jedinstvo budućih zapadnih sankcija Rusiji i embarga na rusku energiju. Ako se, u konačnici, ekonomija zapadne Evrope smatra važnijom od pozivanja Rusije na odgovornost za vođenje rata protiv svog mirnog susjeda, tada bi se Putin mogao donekle izvući s napadom na nedužnu zemlju.

Ali za sada, kako se to jedinstvo uglavnom drži, jasno je da se Putinova želja da omalovaži zapadni savez izjalovila i da je moćnik svojoj naciji osigurao status parije u godinama koje dolaze.