Svijet

Devet nenapisanih riječi iz Bidenovog govora moglo bi svijet gurnuti u propast: Je li pretjerao?

Samo devet nenapisanih riječi na engleskome (“For God's sake, this man cannot remain in power”) odnosno 10 na našem jeziku (“Za Boga miloga, ovaj čovjek ne može ostati na vlasti”) ponovno dovodi ionako nervozan svijet na sam rub. Navedena izjava američkog predsjednika Joea Bidena izrečena u subotu u Poljskoj – da zbog napada na Ukrajinu Vladimir Putin ne smije ostati na vlasti, izazvala je međunarodnu političku oluju, piše CNN.

Vrativši se u Washington u nedjelju navečer, Biden je novinarima rekao da nije pozvao na promjenu režima u Rusiji, ponavljajući time ono što su njegovi podređeni više puta izrekli i prije njegovog povratka u SAD. Bidenova nepredviđena opaska o Putinu izazvala je šok posljednjeg dana njegovog prošlosedmičnog boravka u Evropi.

Globalni odjek Bidenovih primjedbi o Putinu stavlja pred američku administraciju nekoliko ozbiljnih pitanja, piše komentator CNN-a Stephen Collinson. Neka su strateška i mogla bi utjecati na budući tok rata i dosad nedokučive nade za prekid vatre. Druga su politička i odnose se na Bidenovu poziciju kod kuće, usred bujice republikanskih kritika, te na međunarodnom planu gdje nastoji održati zapadnu koaliciju na okupu.

Postavlja se nekoliko pitanja:

Je li Bidenova izjava opasno eskalirala ionako visoke napetosti u najgorem sukobu Zapada i Rusije u posljednjih nekoliko desetljeća?

Je li Biden poljuljao međunarodno povjerenje u svoje dosadašnje snažno vodstvo i zližavanju NATO-a u ujedinjenu frontu protiv Moskve?

Hoće li Putin moći iskoristiti zabrinutost u evropskim prijestolnicama zbog Bidenovih izjava?

Hoće li predodžba da se Biden nada svrgavanju Putina – čak i ako SAD kaže da to nije istina – ojačati odlučnost ruskog predsjednika koji se protivi pregovorima ili ga navesti na daljnju eskalaciju ionako nemilosrdnog rata protiv civila u Ukrajini?

Je li Bidenova ljutita retorika o Putinu zapravo isključila mogućnost ikakve buduće izravne diplomacije ili sastanaka dviju najvećih svjetskih nuklearnih sila te može li se time ugroziti globalni mir?

Hoće li Bidenovu ljudsku reakciju nakon što se susreo s ukrajinskim izbjeglicama uskoro nadvladati svakodnevni užas rata ili će se na nju gledati kao na snažan moralni stav koji je promijenio način na koji svijet gleda na ruskog predsjednika? Uostalom, i poziv bivšeg predsjednika Ronalda Reagana tadašnjem sovjetskom čelniku Mihailu Gorbačovu da “sruši taj zid” u Berlinu neki od Reaganovih saradnika isprva su se usprotivili smatrajući ga suviše provokativnim.

Na koncu, budući da Moskva već doživljava izvanredno oštre sankcije Zapada kao ekonomski rat i imajući u vidu Putinov duboko konspirativni pogled na Zapad i njegovu ulogu u pobjedi nad Sovjetskim Savezom, može li nekoliko labavih predsjedničkih riječi koje uzrujavaju sve u Washingtonu stvarno pogoršati stvari?

Iz brzine kojom su dužnosnici američke administracije radili na ”razjašnjavanju” Bidenove izjave o Putinu, jasno je da su bili svjesni da bi to mogao biti veliki problem koji potencijalno može znatno pogoršati ionako težak geopolitički obračun u Evropi. U izjavi koja nije bila zapisana u skicama njegovog govora, Biden je rekao: “Za Boga miloga, ovaj čovjek ne može ostati na vlasti” misleći na Putina. Dužnosnik Bijele kuće rekao je da je Biden mislio da “Putinu ne može biti dopušteno da vrši vlast nad svojim komšijama ili regijom” te da pritom nije mislio na promjenu režima. Državni sekretar Antony Blinken bio je još kategoričniji tokom sedmične posjete Jeruzalemu.

“Nemamo strategiju promjene režima u Rusiji, niti bilo gdje drugdje”, rekao je Blinken. “U ovom slučaju, kao i u svakom slučaju, to je na ljudima dotične zemlje. To je na ruskom narodu”, kahzao je Blinken.

No sve to nije bilo uvjerljivo s obzirom na jasan kontekst izvornog citata. Ali izjavu s takvim implikacijama u vrijeme visokih napetosti očito je trebalo što prije ”ispeglati”. Svaka ideja da SAD koristi rat u Ukrajini kao pokušaj svrgavanja Putina bila bi opasna jer bi sukob uzdigla do izravne konfrontacije SAD-a i i Rusije. Biden je skrupulozno pokušao izbjeći taj scenarij – posebice kada je zaustavio poljski plan za slanje borbenih aviona sovjetske proizvodnje u Ukrajinu kako bi se izbjegao dojam da NATO preuzima izravniju ulogu u ratu. Situacija je već na rubu budući da ogromne zapadne pošiljke protuzračnih i protutenkovskih projektila rezultiraju snažnim otporom Ukrajine i očito uzrokuju velike ruske žrtve.

Nema sumnje da je Biden Putinu dao propagandni poklon koji bi mogao potkopati naporan rad američkog predsjednika da zadrži fokus na Ukrajini. Informacijski kompleks Moskve zasigurno će to predstaviti ruskom narodu kao neprijateljski pritisak Zapada kako bi dodatno zamaglio istinu o ničim izazvanom napadu na Ukrajinu. To bi moglo ublažiti politički pritisak na Putina u Rusiji koji Zapad očekuje kao rezultat oštrih sankcija. Prvotne Bidenove napore da izbjegne personalizacija sukoba s Putinom i karakterizaciju rata kao američko-ruskog obračuna on je sam potkopao svojom tvrdom retorikom prema ruskom čelniku posljednjih dana. Ranije ovog mjeseca dao je do znanja kako vjeruje da je Putin ratni zločinac nakon nemilosrdnih napada na ukrajinske gradove i civile koji su potaknuli veliki izbjeglički val.

Bidenov komentar o mandatu ruskog čelnika na vlasti nije bio jedini upečatljivi retorički trenutak njegove turneje po Europi. Nakon susreta s ukrajinskim izbjeglicama u subotu, Biden je Putina nazvao “koljačem”. Prije toga, nazvao ga je i “nasilnikom” te “diktatorom ubojicom”. Scenarij iz kojeg je izvukao sada već zloglasnu primjedbu bio je sam po sebi ‘jastrebovski’, a tvrdnja da slijedi ‘duga borba’ zvučala kao novi Hladni rat.

Budući da Biden vjerojatno osjeća teret svjetskog mira na svojim plećima i veliku empatiju prema izbjeglicama s kojima se susreo, njegovi ispadi u Europi mogli bi se razumjeti kao ljudska reakcija na veliku patnju.

“Otišao je na Nacionalni stadion u Varšavi i doslovno se susreo sa stotinama Ukrajinaca”, rekla je američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith za CNN. “Mislim da je to bila načelna ljudska reakcija na priče koje je čuo tog dana”, dodala je.

Ali predsjednikove riječi također moraju biti pažljivo birane. Kako je pokazala subotnja drama, dovoljan je samo trenutak da se izazove opasna diplomatska kriza.

Nesreća je što su sada ponovno isplivale stare Bidenove navike da u neprikladnim trenucima izgovara ono što doista misli. Republikanci su to iskoristili nastojeći razbiti dojam da je Biden dobro reagirao na dosadašnje Putinove provokacije u ukrajinskoj krizi. Jasno je da nisu mislili samo na nacionalnu sigurnost nego i na politiku između izbora, koje oblikuje smanjeni predsjednikov rejting. U nekim kritikama postojao je dojam da republikanci igraju na to da je Biden star, da nema potpunu kontrolu i da bi mogao uvući SAD u rat.

Republikanski senator iz Idaha Jim Risch, najviši republikanac u senatskom odboru za vanjske poslove, rekao je: “Bio je užasan gaf odmah na kraju. Samo bih volio da ostane na scenariju.”

“Ova uprava je učinila sve što je mogla da zaustavi eskalaciju”, rekao je Risch. No, dodao je: “Ne možete učiniti puno više za eskalaciju nego pozvati na promjenu režima.”

Republikanski senator iz Ohia Rob Portman bio je nešto umjereniji, ali ništa manje kritičan.

“Prvo, mislim da svi vjerujemo da bi svijet bio bolje mjesto bez Vladimira Putina. Ali drugo, to nije službena američka politika. A time što kažemo da je promjena režima naša strategija, to zapravo ide na ruku ruskim propagandistima i Putinu”, rekao je Portman.

Bidenovi su komentari šokirali Evropu, ali i Washington. Činilo se da su iritirali francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je bio ključna figura u pokušaju, s malo uspjeha, da nagovori Putina da pristane na prekid vatre.

“Ne bih koristio takve izraze jer još uvijek razgovaram s predsjednikom Putinom”, rekao je Macron upitan o Bidenovom komentaru da je ruski čelnik “koljač”.

Bilo koji budući sporazum o prekidu vatre na koji Putin pristane vjerojatno neće proizaći iz američke diplomacije s obzirom na duboko i obostrano neprijateljstvo između Moskve i Washingtona. Ali bilo kakav konačni sporazum i, zapravo, dugoročni cilj sprječavanja opasnih eskalacija između dvije najveće nuklearne sile u svijetu, ovisi o tome da međusobno razgovaraju. Sada je teško Već je i ranije bilo teško zamisliti kako bi se Biden mogao sastati s ruskim vođom kojeg je označio kao ratnog zločinca. Događaji ovog vikenda to su dodatno otežali. Iako službeni američki cilj nije promjena režima u Moskvi, sada je teško zamisliti ikakav smisleni dijalog dok je Putin još uvijek na čelu.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare