Politika

Diplomatska ofanziva Amerike i Evrope: Do kraja godine dogovor o izbornoj reformi

Europska unija i Sjedinjene Američke Države ne odustaju od Bosne i Hercegovine i cijele ove regije unatoč brojnim izazovima u svijetu. Špekuliralo se da bi zbog skorih izbora u Njemačkoj, događanja u Afganistanu i nekim drugim dijelovima svijeta, EU i SAD mogli ponovno zaboraviti BiH i cijeli zapadni Balkan, piše Večernji list BiH. 

Šta će se sve tražiti od BiH

Međutim, mnogo je signala da Zapad ima nakanu ostati koliko-toliko fokusiran na ovaj prostor. Tako predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen krajem septembra dolazi u Bosnu i Hercegovinu. Ona će, kako se najavljuje, boraviti nekoliko dana u zemljama zapadnog Balkana, a tokom posjeta očekuje se da pruži novu podršku BiH na europskom putu te borbi protiv koronavirusa i u ekonomskom oporavku zemlje. Tokom posjeta Von der Leyen bi se trebala sastati s članovima Predsjedništva BiH, Vijećem ministara BiH te članovima Kolegija državnog Parlamenta. Dolazak visoke dužnosnice EU-a predstavlja jasan signal Bruxellesa da će Balkan ostati u fokusu Europske unije. Ovo je prvi put da Von der Leyen dolazi u Bosnu i Hercegovinu, a sigurno je da će imati šta reći svojim domaćinima.

Evidentno je da blokada državnih institucija i nepostojanje unutarnjeg dogovora sprečavaju normalno funkcioniranje države i njezino daljnje približavanje ključnom vanjskopolitičkom cilju – članstvu u Europskoj uniji. Sigurno je da će šefica Europske komisije tražiti i da se ozbiljnije uđe u proces izborne reforme kako bi Bosna i Hercegovina u izbornu 2022. godinu ušla s novim Izbornim zakonom. Upravo bi ova tema trebala biti u fokusu njezinih, ali i razgovora drugih zapadnih dužnosnika koji bi u sljedećim sedmicama trebali posjetiti BiH. Pritisak na domaće lidere da konačno postignu dogovor o izbornoj reformi već se osjeti. U tom kontekstu treba gledati i na poruke visokog predstavnika Christiana Schmidta na nedavnoj konferenciji u Njemačkoj.

PROČITAJTE  Ilija Cvitanović ponovno na čelu HDZ-a 1990: "Nikada se nećemo odreći naše domovine BiH"

Kako se neslužbeno doznaje, u BiH se uskoro može očekivati i dolazak visokih američkih dužnosnika, koji također očekuju da se ovdje stvari pomaknu s mrtve tačke i da se prestane s kupnjom vremena u pregovorima. Podsjećanja radi, početkom jula je Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, u Sarajevu poručio bh. liderima da im je prioritetan posao izborna reforma te da je ovo godina u kojoj te promjene treba provesti.

Unutrašnji konsenzus

– SAD i EU stoje rame uz rame da potpomognu ovaj proces – izjavio je Palmer te kazao kako očekuje okupljanje političkih lidera i dijalog. On i Angelina Eichhorst, direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS), razgovarali su tada s bh. političarima i izjavili da su ohrabreni porukama koje su dobili. Na svim sastancima ponovili su da nisu u BiH donijeli gotova rješenja, već da su tu kako bi pomogli da domaći akteri postignu unutarnji dogovor. Tog dogovora za sada nema, a još više zabrinjava što od ovog posjeta do danas nije napravljen nikakav korak naprijed.

PROČITAJTE  Milanović opleo po Komšiću: On je sebe predstavljao u New Yoruku. Ima sebične namjere i šteti BiH.

Naprotiv, neki stavovi su čak tvrđi nego ranije. Prema dostupnim najavama, od sredine ovog mjeseca mogli bi biti intenzivirani razgovori o ovoj važnoj temi i ponovno će u njih biti uključeni i međunarodni dužnosnici. Prvenstveno oni koji su već u BiH, ali očekuje se i dolazak visokopozicioniranih predstavnika SAD-a i EU-a. Svakako da bi dio tog procesa trebao biti i najavljeni posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen krajem septembra. Jasno je da politički ambijent u kojem se trebaju nastaviti pregovori nije dobar, ali Bosna i Hercegovina odavno nije u poziciji birati pogodne trenutke za razgovore jer je stanje u zemlji, najblaže rečeno, loše. Bez minimuma unutrašnjeg konsenzusa državi prijeti da potone u još dublju krizu iz koje će teško izaći. Svima u međunarodnoj zajednici jasno je da bi ulazak u iduću godinu bez reformiranog izbornoga zakonodavstva predstavljao veliki problem.



Povezani postovi: