Svijet

Dok divljaju krvavi sukobi, Netanyahu najavio zaokret: Ovo je novi pristup za Palestinu

Benjamin Netanyahu Pelestinu, Izrael, pregovori za mir

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da se odlučio za drugačiji pristup za Palestinu. Tačnije, prema onome što je kazao on je u pregovorim za mir, zaobišao ovu državu.

Netanyahu je novu politiku za Palestinu najavio u intervjuu za CNN.

"Kada arapsko-izraelski sukob priđe kraju, mislim da ćemo se vratiti Palestincima i postići izvodljiv mir sa s njima", rekao je.

Na pitanje o zabrinutosti Bidenove administracije da bi naselja na okupiranoj Zapadnoj obali mogla pogoršati tenzije, Netanyahu je ukazao na uspjeh Abrahamovog sporazuma iz Trumpove ere koji je normalizirao odnose između Izraela i nekoliko arapskih zemalja.

“Otišao sam oko njih (Palestinaca), otišao sam direktno u arapske države sa novim konceptom mira… Iskovao sam četiri historijska mirovna sporazuma, Abrahamov sporazum. To je dvostruko više od broja mirovnih sporazuma svih mojih prethodnika.”

Netanyahu šokira Palestinu u napetom trenutku

Njegovi komentari dolaze u napetom trenutku za Izrael. Palestinci i Izraelci pretrpjeli su strašno krvoproliće u protekloj sedmici. A sve je veći strah da će situacija izmaći kontroli. Prošli četvrtak je bio najsmrtonosniji dan za Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali u skoro dvije godine. Nakon toga je u petak navečer uslijedila pucnjava u blizini jerusalimske sinagoge – koju Izrael smatra jednim od najgorih terorističkih napada u posljednjih nekoliko godina.

Bidenova administracija se zalagala za rješenje s dvije države za izraelsko-palestinski sukob. Ali je bilo vrlo malo pokreta i naizgled malo aktivnih napora prema tom cilju od strane Netanyahua ili palestinskih lidera.

Analitičari kažu da je Abrahamov sporazum također učinio malo na umjerenoj poziciji Izraela prema Palestincima. Na pitanje kakav bi ustupak Izrael dao palestinskim teritorijama, Netanyahu je odgovorio:
“Pa, ja sam svakako voljan da im dam sve ovlasti koje su im potrebne da sami sobom upravljaju. Ali nijedna od sila koje bi mogle ugroziti (nas) i to znači da bi Izrael trebao imati prevashodnu sigurnosnu odgovornost.”

Postoje nade da će ovosedmično putovanje američkog državnog sekretara Antonija Blinkena u Izrael i Zapadnu obalu pomoći u smirivanju rastućih tenzija.

Ali čini se da su obje administracije na suprotnim stranama medalje kada su u pitanju izraelska naselja. Netanyahu je ove sedmice obećao da će Izrael "ojačati" naselja kao odgovor na pucnjave u Jerusalemu.

Na pitanje o zabrinutosti SAD da bi širenje izraelskih naselja na palestinskoj zemlji moglo ugroziti izglede za mir, Netanyahu je rekao:

"Pa, potpuno se ne slažem."

Komplikovani odnosi

Biden i Netanyahu imaju komplikovane odnose, posebno oko Irana. Netanyahu se sukobio s bivšim američkim predsjednikom Barackom Obamom zbog pregovora s Palestincima, a zatim opet otvorenije oko iranskog nuklearnog sporazuma. A Biden bi želio ponovo da uđe to.

Netanyahu je objasnio svoj stav o Iranu, rekavši:

"Ako imate odmetničke režime koji imaju (namjeravaju da nabave) nuklearno oružje, možete potpisati 100 sporazuma s njima. To ne pomaže."

"Mislim da je jedini način na koji možete zaustaviti ili suzdržati se od nabavke nuklearnog oružja kombinacija ekonomskih sankcija. Ali najvažnija stvar je vjerodostojna vojna prijetnja", rekao je.

Iran je rekao da je njegov nuklearni program samo u miroljubive svrhe i da je formalno zaustavio svoj program naoružanja. Ali američki zvaničnici su upozorili da su iranske aktivnosti obogaćivanja uranijuma daleko prevazišle parametre propalog nuklearnog sporazuma iz 2015. otkako ga je bivši američki predsjednik Trump napustio. Prošle sedmice, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju upozorio je da je Teheran prikupio dovoljno materijala za "nekoliko nuklearnog oružja" i pozvao na ponovno pokretanje diplomatskih napora kako bi se spriječio takav scenario.

Još jedna sporna tačka među američkim saveznicima je ambivalentan stav Izraela prema Ukrajini. Od ruske invazije na Ukrajinu, Izrael je vršio diplomatski balans u odnosima s Moskvom.

Iako je zvanično osudio invaziju i redovno šalje pomoć Ukrajini, Izrael tek treba da pošalje Ukrajincima oružje. Kritiziran je i što nije bio snažniji u kritici Rusije.

Izrael ne želi da uznemiri Rusiju kada izraelska avijacija želi da pogodi mete preko granice u Siriji. Izrael je pokrenuo stotine napada na svog susjeda posljednjih godina, uglavnom s ciljem da poremeti iransko snabdijevanje Hezbolaha tehnologijom precizno navođenih raketa.

Netanyahu je pomenuo ovaj komplikovani scenario, dodajući da Izrael "poduzima mjere protiv razvoja određenih oružja" u Iranu. Međutim, odbio je potvrditi ili demantirati da li Izrael stoji iza napada dronovima na vojnu tvornicu u iranskom gradu Isfahanu.

“Nikad ne govorim o konkretnim operacijama… I svaki put kada se dogodi neka eksplozija na Bliskom istoku, Izrael je okrivljen ili mu se pripisuje odgovornost – ponekad jesmo, ponekad nismo.”

Najdesničarski kabinet

Široki intervju dotaknuo se zabrinutosti oko Netanyahuovog kabineta, opisanog kao krajnje desničarskog i najreligioznijeg u historiji zemlje.

Netanyahuova vladajuća koalicija oslanja se na podršku brojnih nacionalističkih političkih ličnosti koje su nekada bile na rubu izraelske politike.

Netanyahu je odbacio zabrinutost u vezi sa zapaljivom retorikom i postupcima ovih članova.

"Imam dvije ruke na volanu."

Pod pritiskom nekih od tih ekstremnih izjava – uključujući izvještaje da je ministar finansija Bezalel Smotrich sebe opisao kao „fašističkog homofoba“ – Netanyahu je rekao:

„Pa, mnogi ljudi govore mnogo stvari kada nisu na vlasti. Oni se nekako umire kada dođu na vlast. I to je ovdje svakako slučaj.”