Svijet

Dok se virus širi se i nezadovoljstvo, Evropa kuha, a ljudi se pitaju: Kad će mjere pokazati rezultat?

I ovog vikenda se u više zemalja protestiralo protiv mjera za suzbijanje pandemije: u Hrvatskoj, Rumuniji, Švedskoj ili Švicarskoj. I u Njemačkoj “kuha”: na protestima u Kasselu se, prema navodima policije okupilo oko 20 hiljada osoba, a bilo je i nasilja. Policija je protiv demonstranata upotrijebila vodene topove i suzavac jer su prosvjednici napali i policijske službenike, piše DW.

Mnogi njemački mediji opet upozoravaju kako su demonstranti ignorirali mjere zdravstvene zaštite i kako je tu bilo i pripadnika ekstremno desnog političkog spektra. No i gradonačelnik Kassela, Christian Geselle je “srdit i bez riječi”: “Ogorčen sam što u najvećoj mjeri tu uopće nije postojala zaštita od zaraze, ali i poštivanje demokratskog prava okupljanja i ljudske pristojnosti.”

Predstavnici policije se pravdaju kako su bili iznenađeni brojem demonstranata kojih je bilo daleko više nego snaga reda, ali i potpunim nepoštivanjem službenika u obavljanju njihovih dužnosti.

Gdje su rezultati ovih zabrana?

Ali čini se kako je problem mnogo dublji od manifestacija ovog ili onog političkog spektra: mjerama protiv širenja pandemije su institucije države preuzele skrb za očuvanje zdravlja stanovništva. Tome je sad već više od godine dana, ali pandemija se opet širi i srdžba je sad podjednako usmjerena i na virus (u Splitu smo kod prosvjednika vidjeli i natpis “Zaustavite pandemiju”), ali zbog preuzete i neispunjene odgovornosti se širi i nepovjerenje u učinkovitost državnih institucija u suzbijanju širenja virusa.

A brojke su nemilosrdne: pokazatelj novozaraženih slučajeva u Evropi u posljednjih sedam dana je porastao za preko 40% na oko 240 slučajeva na 100.000 stanovnika (stanje 18.3.), unutar EU-a je prema podacima Univerziteta Oxford porastao za čak 60% na 318 slučajeva.

PROČITAJTE  Instagram uveo opciju koju su svi čekali. I to nije jedina novina

Ali u brojkama je teško otkriti neku logiku: u Estoniji je treći val upravo eksplodirao i bilježi 1.100 novozaraženih, ali u susjednim državama – Letoniji, Litvi i čak Rusiji broj infekcija lagano pada. I na Iberijskom poluotoku nema većih naznaka trećeg vala pandemije, ali je on teško pogodio države srednje i jugoistočne Evrope: Češku, Crnu Goru i Mađarsku. I u Njemačkoj se broj novozaraženih udvostručio, ali je još uvijek na razmjerno niskoj razini.

Zdravstvo čini što može

Nema osnove “krivicu” tražiti kod zdravstvenih službi: dapače, izgleda da su se već naučili što im je činiti tako da, usprkos porastu novozaraženih i novim sojevima virusa, smrtnost čak lagano opada – makar tek treba vidjeti razvoj bolesti kod novozaraženih. No organizacija nabave i cijepljenja stanovništva – koje su u većini zemalja EU-a preuzele državne službe kako bi se poštivale, opet od države definirane liste prioriteta koga treba prvo vakcinisati – je, blago rečeno, nezadovoljavajuće.

Taj britanski univerzitet je evidentirao kako je u Velikoj Britaniji na 100 stanovnika ubrizgano 41,65 doza vakcina – dakle nekima već i druga doza, drugima barem prva. U Evropskoj uniji je najdalje odmakla Mađarska – ne na kraju jer ona svojim stanovnicima daje i rusku vakcinu Sputnik V, makar ono još nije dobilo dozvolu uporabe u EU-u. Ipak, tako je Mađarima već izdano 20,65 doza na 100 stanovnika, a u Njemačkoj je to 12,25 – što je čak nešto manje od prosjeka EU-a (12,54).

PROČITAJTE  Počeo sastanak Dodika i Milanovića

Nije dobro, ali nastavljamo…

Usprkos nezadovoljstvu i sporosti u vakcinisanju građana, službeni Berlin ne vidi izlaza nego – nastaviti istim mjerama u kakvima građani žive već duže od godinu dana. Koncem ovog mjeseca se trebalo odlučiti hoće li se ublažiti mjere zabrane, ali zbog porasta broja novozaraženih se čuje kako je vjerojatnije da će mjere biti produžene daleko i nakon Uskrsa, sve do 18. aprila. Štoviše, ako broj novozaraženih opet prijeđe 100, mogle bi biti uvedene još strože mjere, čuje se iz ureda kancelarke.

Ipak, za razliku od prošlog proljeća, tek u iznimnim slučajevima se govori o mogućnosti zatvaranja državnih granica. Neka turistička odredišta su čak uklonjena s popisa rizičnih područja – osim Istre u Hrvatskoj je to i španska Mallorca i Algarve u Portugalu, a avionske karte za ta mjesta su “planule” u najkraćem roku.

Hoće li onda ta odredišta ostati sigurna i kad navali rijeka turista? I kad će se konačno vratiti normalan život? Od državnih službi i politike se o tome ništa ne govori.



Povezani postovi: