Svijet

Dolaru prijeti katastrofa: SAD više neće moći otplaćivati svoje dugove?

Napet je bio kraj prošle sedmice američkom predsjedniku Joeu Bidenu. Ne samo da je postojala mogućnost da neće moći ostvariti svoj ambiciozni plan obnove infrastrukture vrijedan dvije hiljade milijardi dolara, već je zbog golemog duga postojala mogućnost da Sjedinjene Države uđu u tzv. default. Odnosno u situaciju u kojoj više neće moći otplaćivati svoje dugove, piše Večernji list.

U posljednji je tren u petak izglasano povećanje dopuštenog limita zaduživanja države, što će omogućiti da SAD plaća svoje obaveze još do decembra. Da se to nije dogodilo, vjerojatno bi nastupio tzv. default.

– Bila bi katastrofa da se dovedemo u situaciju da nemamo više novca za podmirivanje vlastitih obaveza – rekla je Janet Yellen, američka ministrica financija. Njezino ministarstvo sada koristi vanredne mjere kako bi plaćalo svoje račune nakon što je potkraj jula dosegnut limit zaduženja. Te izvanredne mjere omogućuju saveznim službama da zadržavaju i pribavljaju novac u određenom iznosu a da ne izdaju nove obveznice. Takve mjere ipak ne mogu biti dugoročne.

Nikada u historiji Sjedinjene Države nisu izgubile sposobnost podmirivanja vlastitih obveza. Da se to dogodi, američki mediji mahom navode da bi nastupio skok kamata, a kasnile bi penzije i socijalna pomoć za 50 miliona Amerikanaca koji od tih prihoda žive. Isto bi se u tom slučaju moglo dogoditi i s američkom vojskom. A onda je tu nešto što je dugoročno potencijalno i puno gore, a to je vanjski utjecaj. Naime, savezničke nacije poput Japana s krajem jula držale su američke vrijednosnice u iznosu od 1,32 biliona dolara, ali tu je i Kina koja ih ima u vrijednosti od 1,07 biliona dolara.

Da se Kina počne rješavati tih obveznica, to bi oslabilo potražnju za dolarom i otvorilo mogućnost da Kina konačno makne dolar s mjesta najpoželjnije svjetske valute, jedno je od mišljenja koje se može čuti i pročitati u američkim medijima.

– Na naše se obveznice dugo gledalo kao na najsigurnije na planetu. Dijelom je i to zaslužno za status koji dolar ima. Dovesti to u pitanje nemogućnošću plaćanja obaveza doista bi moglo imati katastrofalan učinak – rekla je Yellen. No, šteta je već napravljena upravo situacijom na Capitol Hillu gdje se Demokrati i Republikanci ne mogu dogovoriti oko povećanja limita za zaduživanje, uz republikanske prijetnje da će koristiti sva sredstva da se to ne dogodi. Ugled Amerike nakon katastrofe u Afganistanu, skandala s prodajom podmornica Australiji i ovog najsvježijeg debatiranja već je ozbiljno poljuljan. Limit je postavljen prvi put tokom Prvog svjetskog rata, kada je tadašnji predsjednik Woodrow Wilson zatražio od Kongresa da dopusti povećano zaduženje zbog financiranja ratnih napora.

PROČITAJTE  Putin otvoreno zaprijetio: Morat ćemo reagovati ako NATO pređe "crvene linije"

Od tada je to tema u Kongresu koja je dosad kulminirala tri puta u ovom desetljeću. Kao i sada, i u tim instancama čekalo se na rješenje do posljednjeg trenutka. Mogućnost da ne omoguće novo zaduženje od pola biliona dolara na dopuštenih 28,5 biliona Republikanci su iskoristili u dnevnopolitičke svrhe. Očito je da ne bi dopustili da SAD uđe u “default”, ali su i jasno istaknuli da ne vide zbog čega bi Demokratima i Bidenu olakšavali posao. Mala je utjeha što Demokrati ni jednom nisu odbili povećanje za mandata Donalda Trumpa.

Troškovi su savezne države poveliki. The Washington Post napravio je projekciju njezine cijene sedmicu za sedmicom tokom mjesec dana ako 18. oktobra nastupi tzv. default. Za plaće zaposlenika savezne administracije potrebno je 1,7 milijardi dolara, za radnike u zdravstvu 1,5, za socijalno i povrat poreza 20 milijardi, za troškove javno dostupnog zdravstva pet milijardi, nabrojio je taj medij. I to samo u prvoj sedmici. A slijede kamate te drugi troškovi raspoređeni po datumima u svakoj sedmici svakog mjeseca u godini. Milijarde i milijarde. Svojim prihodima država može namiriti oko 60 posto svojih troškova u prvoj sedmici eventualnog “defaulta”. Posljedice takvog događaja bile bi takve da bi utjecale na generacije Amerikanaca, smatraju analitičari Moodyja. “Amerikanci bi ‘default’ plaćali generacijama jer bi globalni ulagači s pravom vjerovali da su financije savezne vlade politizirane te da možda dođe vrijeme kada oni neće dobiti ono što im se duguje na vrijeme”, navode u agenciji.

Logičan slijed događaja bio bi da agencije smanje američki kreditni rejting, da kamate naglo porastu, a padne vrijednost dolara. I takva situacija ne bi stvorila samo gospodarski nego i sigurnosni problem jer SAD više ne bi mogao uvoditi ekonomske sankcije.

– ‘Default’ bi u opasnost doveo međunarodni ugled SAD-a kao pouzdanog i vjerodostojnog ekonomskog i odbrambenog partnera – rekao je Lloyd Austin, američki ministar obrane. U tom je smislu sretna okolnost što niko u svijetu kao da se ne brine previše zbog takve situacije. Kina i sama ima problema s dugom zbog situacije s nekretninskim divom Evergrandeom, Japan je u procesu formiranja nove vlade.

PROČITAJTE  Donald Trump ne odustaje: Pozvao medije i demokrate na javnu diskusiju o navodnoj izbornoj prevari

– Savezna vlada je visoko zadužena zbog fiskalnih intervencija u ekonomiji u 2009. Tadašnje vlade Georgea W. Busha Jr. i Baracka Obame zadužile su se kako bi intervenirale i ubrzale oporavak. U međuvremenu se ekonomija SAD-a oporavila, ali federalna vlada nije smanjila dug. Biden je također najavio golemi plan intervencija za koji bi se vlada morala ponovo zadužiti. Zasad ne može dobiti saglasnost za ovaj plan od parlamentarnih domova. Nakon dugogodišnjeg prevladavanja keynesijanskog pristupa u vladinim politikama, uslijedio je sedamdesetih konsenzus da se vlade ipak moraju vratiti klasičnim ekonomskim politikama, odnosno štednji u javnim financijama – kaže ekonomski analitičar Damir Novotny te ističe da SAD, dakako, ne može ući u dužničku krizu budući da uvijek postoje emisije dolara i mogućnost zaduživanja na dolarskom tržištu.

– Novca na tržištu ima više nego dovoljno: oko 80 posto ukupne svjetske štednje je denominirano u američkim dolarima, 20 posto je u euru. Dužnička kriza federalne vlade SAD-a je ipak samo hipotetičko pitanje. Stvarno je ekonomsko pitanje koliko rast javnog duga ima smisla i koliko je srednjoročno održiv bez štednje u javnom sektoru – kaže Novotny.

Ključan je privatni sektor

– Bidenov plan velikih javnih ulaganja također je upitan. Ja sam, međutim, mišljenja da je američka ekonomija u vrlo dobrom stanju te da će se nastaviti ekonomski rast. Hoće li vlada investirati ili ne to je političko, ne ekonomsko pitanje, jer vladin sektor, za razliku od npr. Hrvatske, ima vrlo malo učešće u kreiranju novostvorene vrijednosti. Povećavanje poreza je uvijek moguće, ali u SAD-u nije osobito popularno. Može li federalna vlada dospjeti u dužničku krizu i u situaciju da ne može namirivati svoje obaveze, to je doista hipotetička situacija. To se u stvarnosti ne može dogoditi. Za ostali svijet je daleko važnije zdravlje privatnog sektora u SAD-u, koje je zasad solidno – zaključuje profesor Damir Novotny.

Tagovi:


Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare