Veliki pažnju medija, posebno u BiH, privukao je dokumnet Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) kojim se predlaže pristup EU prema BiH kao i eventualne sankcije prema Miloradu Dodiku.
Dokument bi trebali razmatrati ministri vanjskih poslova zemalja EU i to 21. februara.
Međutim, organizacija koja ima sjedište u Berlinu i Washingtonu Democratization Policy Council analizirala je ovaj dokumnet i demaskirala stvarne namjere.
"Dokument predstavlja prijedlog EEAS-a državama članicama da udvostruče trenutni pristup, koji nije dao rezultate. Zalaže se za nastavak politike koja nije dala rezultate, bez ikakvog pitanja zašto je propala.
Opsesija EEAS-a reformom izbornog zakona je očigledna u cijelom radu; to je prvo konkretno pitanje koje se pominje, uz neiskrenu i lažnu tvrdnju da je "od suštinske važnosti poboljšati funkcionalnost i dovesti zemlju naprijed na putu prema EU".
Oni ističu kako dokument pokazuje 'očigledan nedostatak analize'.
"Navedeni interesi EEAS-a za funkcionalnost, korupciju itd. direktno su u suprotnosti sa interesima uskog stranačkog kadra koji su u fokusu izborne reforme", navodi DPC.
1/ In this thread, we decode the EU’s non-policy on #Bosnia and Herzegovina #BiH as outlined in a discussion paper drafted by the EEAS to be considered by member states’ foreign ministers at their monthly meeting on 21 February.
— Democratization Policy Council (@DPC_global) February 14, 2022
Oni ističu da je EU još jednom propustila priliku za poštenu reviziju politike, što jasno pokazuje opsesija EEAS-a reformom izbornog zakona.
"Rad je zamišljen kao sedativ državama članicama, od kojih sve veći broj priznaje da je pogoršanje situacije u BiH direktan rezultat dugotrajnog neuspjeha politike EU.
Dok se navode treće države, Srbija i Turska su predstavljene kao konstruktivne; najrelevantniji spojler – Hrvatska – pomaže u usmjeravanju politike kao članica EU.
Zagreb se agresivno zalaže za lidera HDZ BiH Dragana Čovića – čija prijetnja ometanjem izbora (zajedno s Dodikom) pokreće politiku EEAS", navode oni.
Kažu da napori EU imaju za cilj pacifikaciju po svaku cijenu – uključujući smirivanje onih koji ugrožavaju mir i integritet BiH – i dostojanstvo naroda.
"Pronalaženje modus vivendi među interesima partnera vladajuće koalicije ide na račun BiH", ističu iz DPC-a.
"Oni koji su pokazali aktivno građanstvo i državnički duh (kao što su tužitelji pred Evropskim sudom) ili su dali konstruktivne prijedloge (Naša stranka) svode se na rekvizite i dodatke u naporima EEAS-a, kojima se navodno teži poboljšanju demokratije u BiH.
Konkretan dijalog unutar državnih institucija o pitanjima koja uporno potpiruju političke tenzije = šifra za davanje Dodiku evropskog pokrića za otimanje zemlje koju priželjkuje (državna imovina), konačno oduzimanje imovine koje će BiH učiniti zemljom bez teritorije", ističu oni.
Oni citiraju ovaj dio dokumenta:
“…Ako jednostrano preuzimanje nadležnosti sa države na RS postane operativno, onda bi se na osnovu ove Odluke Vijeća trebale razmotriti pojedinačne restriktivne mjere (zamrzavanje imovine/zabrana putovanja fizičkim i pravnim licima)", te ga analiziraju ovako:
"EEAS ovdje pokazuje da je spreman razmotriti restriktivne mjere samo ako Dodik djelomično slijedi svoje nezakonito zakonodavstvo. Ovo dalje definiše devijantnost – i pogrešno predstavlja obim i širinu odluke Vijeća iz 2011. godine", kažu iz DPC-a.
Dalje razlažu ovaj dio:
"Uprkos pojačanoj ratnoj retorici, EUFOR Althea ocjenjuje da ne postoji neposredna opasnost za sigurno okruženje i da je većina alarmantnih procjena malo vjerovatna. Međutim, nedavni incidenti signaliziraju da potencijal za lokalni izljev nasilja ne može biti…"
Oni kažu da je to potcjenjivanje:
"Kao što je DPC dokumentovao, EUFOR je više od decenije bio neprikladan za svrhu. EEAS pokušava uskladiti snage sa zadatkom umanjujući stvarni rizik – i nastojeći umiriti Dodika (koji ostaje neimenovan u dokumentu)", zaključuju iz DPC-a.
