Vijesti

Džaferović kaže da je bilo mnogo otkaza tokom pandemije. Tvrdi da su vlasti spriječile da ih bude više

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović govorio je agenciju Anadolija o migrantskoj krizi, NATO putu, pandemiji i drugih aktuelnim temama.

Prenosimo dijelove tog intervjua, a kompletan možete čitati OVDJE.

S obzirom da je i BiH kao i region, Evropa ali i ostatak svijeta suočen sa pandemijom COVID-19 Džaferović je govorio i o tome šta vlasti BiH treba da učine kako bi se taj problem lakše prebrodio kada je u pitanju privreda, posebno mala i srednja preduzeća kako ne bi došlo do daljnjeg smanjenja broja radnih mjesta.

“Nažalost u dosadašnjem toku pandemije došlo je do smanjenja broja radnih mjesta u Bosni i Hercegovini. Ali, to ni izbliza nije kao što je to u nekim drugim državama. Rekao bih da je Bosna i Hercegovina kada je taj segment u pitanju ipak, prošla nešto bolje nego druge države iako smo imali potpunu obustavu prvih mjeseci pandemije. Kada pogledamo bruto društveni proizvod za prošlu godinu i kada se uporedi sa bruto društvenim proizvodom 2019. vidjet će se da to nisu velika odstupanja. Kada je u pitanju gubitak radnih mjesta u jednom trenutku smo imali negdje više od 20 hiljada izgubljenih radnih mjesta, pa je to onda spalo na nekih 13 hiljada radnih mjesta”, rekao je Džaferović.

Mjere, navodi, koje je poduzimalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, entitetske vlade, su pomogle da taj pad ne bude onakav kakav bi mogao da bude kada uslijedi potpuni zastoj, kada sve stane i kada se sve zatvori.

“Naravno, ima kritičara koji kažu da je moglo bolje. Naravno da je moglo bolje. Uvijek može bolje. Uvijek može više. Mi ovakvi kakvi jesmo, ovakvi kako smo uređeni, kada sa jednog mjesta nemate mogućnost da vodite ekonomsko-socijalnu politiku u cijeloj državi, kada je to fragmentirano onda naravno to daje i nešto lošije rezultate od onih kakvi bi mogli da budu. Ali, generalno gledano mislim da se Bosna i Hercegovina dobro nosila s tim aspektom pandemije. Volio bih da je na nivou Vijeća ministara BiH bilo više akcije koja bi značila koordiniranje, upravljanje krizom kako u pogledu zdravstvenog aspekta pandemije, tako i u pogledu ekonomskog aspekta pandemije”, smatra Džaferović.

S obzirom da se sporo realizuje provedba preporuka iz Mišljenja Evropske komisije kada su u pitanju obaveze BiH s Džaferovićem smo razgovarali i o tome možemo li očekivati ove godine kandidatski status BiH u EU ili će proces i dalje biti usporen.

“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je još početkom 2020. godine deblokiralo evropski put BiH. Imali smo blokadu institucija Bosne i Hercegovine nakon odluke Ustavnog suda BiH. Bila je to jedna arogantna blokada institucija BiH nakon jedne normalne odluke Ustavnog suda BiH. Normalno je bilo poštovati te odluke, a radi se o odluci o poljoprivrednom zemljištu. Kao odgovor na to nastupila je jedna arogantna i bezobrazna blokada institucija Bosne i Hercegovine. Mi smo u Predsjedništvu BiH početkom 2020. godine poveli jednu aktivnost kojom smo prije svega deblokirali rad institucija BiH kroz raspravu o realizaciji 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije”, kaže Džaferović.

Napravili su, kaže, jedan plan i usvojili neke zaključke.

“To smo dostavili Vijeću ministara BiH i taj put je deblokiran. Mi smo do sada uspjeli da riješimo nekoliko obaveza iz Mišljenja Evropske komisije. Kao predsjedavajući Predsjedništva BiH u to vrijeme sam dobio poziv da putujem u Bruxelles. Rekao sam da želim da ide kompletno Predsjedništvo BiH u Bruxelles. I zaista smo putovali u kompletnom sastavu. Bili smo dva puta u Bruxellesu, koncem septembra i početkom oktobra 2020. godine. Imali smo tada sastanak sa svim zvaničnicima Evropske unije i tada smo na sastanku sa evropskim komesarom za susjedsku politiku i proširenje Oliverom Varhelyijem obaviješteni o ekonomsko-investicijskom planu za Zapadni Balkan. Obaviješteni smo i da ako Bosna i Hercegovina bude predano radila na ispunjavanju obaveza iz Mišljenja Evropske komisije da sredinom 2021. godine možemo očekivati kandidatski status Bosne i Hercegovine u EU. Sve što želim da vidim jeste to da institucije koje su nadležne za usvajanje zakona, strategija, politika to urade kako bismo sredinom ove godine dobili kandidatski status. Dakle, do nas je sada u BiH”, kaže Džaferović.

Vraćanje migranata svojim kućama kroz postizanje sporazuma sa državama iz kojih oni dolaze u Bosnu i Hercegovinu je jedno od rješenja, ali je najvažniji način rješavanja migrantske krize za Bosnu i Hercegovinu kvalitetna zaštita naše istočne granice jer mi jednostavno moramo zaštititi svoju granicu i ne dozvoliti migrantima da ulaze u Bosnu i Hercegovinu, poručio je Džaferović.

Naime, Džaferović je govorio o tome da je pored pandemije COVID-19, migrantska kriza jedan od najvećih izazova sa kojim se BiH suočava. S obzirom na najave da se s ljepšim vremenom očekuje novi migrantski val, Džaferović je govorio o tome koliko i šta trebaju kada je migrantska kriza u pitanju učiniti vlasti BiH, a šta EU iz koje oni i dolaze i koja je njihovo krajnje odredište.

“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se opet bavilo jednim pitanjem za koje po Ustavu BiH nema operativnu nadležnost. Ali, bavili smo se jer mi želimo da se bavimo svim mogućim, a pogotovo gorućim pitanjima u BiH. I nadležni smo na kraju krajeva. Zato ne u smislu operativnih nadležnosti, nego jednostavno kao najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini smo dužni da kažemo, da usmjerimo. Želimo da se bavimo time. I bavili smo se time. Nismo željeli da budemo po strani”, kaže Džaferović.

Na svakoj sjednici Predsjedništva BiH, navodi, imaju informaciju o stanju migracija u Bosni i Hercegovini.

“Usvajali smo i neke vrlo važne i vrlo bitne zaključke i poduzimali neke mjere iz svoje nadležnosti kao što je angažiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine kako bi se rješavalo pitanje migracijske krize u Bosni i Hercegovini. Jedan od načina rješavanja migrantske krize je naravno zaključivanje sporazuma o readmisiji sa drugim državama. Jer, migrante iz Bosne i Hercegovine možete vraćati njihovim kućama ili zemljama porijekla ukoliko su oni problem za nacionalnu sigurnost imenom i prezimenom i tu nam ne treba nikakav sporazum, ukoliko čine neka druga krivična djela također ne treba nikakav sporazum i ukoliko žele da se vrate”, kaže Džaferović.

Svi drugi migranti, navodi član kolektivnog šefa države, potpadaju pod taj sporazum o readmisiji.

“Dakle, mora se zaključiti ugovor. Čitave su to procedure koje se moraju ispoštovati. Prvo da bi se postigao sporazum, a onda potom i realizirao taj sporazum. Uspjeli smo da iskoristimo jednu posjetu koja je bila planirana Pakistanu. Tamo sam išao na osnovu odluke Predsjedništva BiH. I dobili smo od Pakistana saglasnost da sa tom državom zaključimo sporazum o readmisiji. To je vrlo važna stvar. Predsjedništvo BiH je odobrilo Vijeću ministara BiH da pregovara i sa drugim državama odakle dolaze migranti zaključi sporazume o readmisiji i taj proces je u toku”, naglašava Džaferović.

To je, navodi, samo jedan od načina rješavanja migrantske krize.

“Najvažniji način rješavanja migrantske krize za Bosnu i Hercegovinu je kvalitetna zaštita naše istočne granice. Mi jednostavno moramo zaštititi svoju granicu i ne dozvoliti migrantima da ulaze u Bosnu i Hercegovinu. Migranti ne trebaju Bosni i Hercegovini, oni sami ne žele da ostanu u Bosni i Hercegovini. A, dolaze iz EU, preko Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore u BiH. I onda opet na granici sa EU, u Hrvatskoj je bedem i onda ostaju ovdje u Bosni i Hercegovini”, ističe Džaferović.

Konačno se, kaže, počelo upravljati ili uspostavljati sistem upravljanja migrantskom krizom.

“Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić je tu uradio jedan dobar posao. Imao je moju stalnu podršku u tome. I imat će je i dalje. Migrantska kriza pored pandemije je jedan od vrućih krompira kojeg mi sada držimo u svojim rukama i pokušavamo da to pitanje rješavamo. Ključ je zaštita istočne granice i jačanje Granične policije Bosne i Hercegovine i sprečavanje migranata da dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Ima tu još jedna stvar. Evropska unija je na neki način stalnim prijemima, odobravanjem azila iz nekih svojih potreba, praktički proizvela tu migrantsku krizu, a onda se uspostavi tvrda granica sa Evropskom unijom, ovdje između Bosne i Hercegovine i Hrvatske i migranti ostaju tu gdje jesu. Imaju dva puta. Ili da ti migranti odu u EU ili da Evropska unija jednostavno kaže da više ne želi migrante i da onda sve te migrante na osnovu sporazuma o readmisiji vrati u njihove zemlje i da novi ne dolaze. To je jedini način kako je moguće zaustaviti migrantsku krizu”, stava je Džaferović.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare